Istorija japanske religije

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Knjigu je sa japanskog jezika preveo Dalibor Kličković, docent na Katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, književni prevodilac i izvanredni poznavalac tradicije i kulture Japana, inače i autor studije Zen budizam i japanska moderna. Kličković je svoj prevod Istorije japanske religije obogatio dugačkim predgovorom u kojem razmatra antropologiju japanske religije i analizira njene spone sa hrišćanstvom. Ovaj predgovor je vrlo važan jer dopunjuje glavni tekst Fumihikoa Suekija, autora koji se svrstava, kako kaže prevodilac, među najpoznatije stručnjake za religiju Japana, naročito budizam.

I dok pisac knjige, kao istoričar religijske misli, prema mišljenju Kličkovića, pokušava da ospori tezu kako postoje nekakve nepromenljive i samosvojne forme japanskog mišljenja, prevodilac ga istovremeno dopunjuje analizom japanske religije iz hrišćanskog ugla. Napominjući da je religijska misao Japana znatno drugačije geneze i strukture u odnosu na ono što nam je blisko, Kličković japansku religiju posmatra u sprezi sa hrišćanstvom. Ističući da postoje značajne sličnosti, on dodaje da je velika razlika između ove dve religije prvenstveno zato što japanski duh tradicionalno ne poznaje veru u jedno božanstvo koje bi bilo vrhovni zakonodavac i stvoritelj sveta. „Japanski hrišćani, zen-budistički učitelji ili zenovski orijentisani filozofi Kjoto filozofske škole, te zapadnjački katolički i protestantski hrišćani tragali su za zajedničkim osnovama dveju religija“, napominje Dalibor Kličković, „dokazujući da one u osnovi imaju mnogo toga zajedničkog“.

Knjiga Istorija japanske religije Fumihikoa Suekija ukazuje na najvažnije osobine koje odlikuju japansku religiju – od prodora budizma preko razvoja šintoističko-budističke misli, sudara sa hrišćanstvom a potom odnosa religije i sekularnog u Japanu, sa pogledom na moderno doba kada se šintoizam i budizam razdvajaju a šintoizam postaje državna religija. Samo iz ovog što je nabrojano vidi se zbog čega je prevodilac Dalibor Kličković predgovor usmerio ka vezama japanske religije sa hrišćanstvom, uz preporuku srpskom radoznalom čitaocu da japanskim religijama pristupi sa osnovnom svešću o složenosti pitanja međureligijskog razumevanja, ali i religije uopšte.