Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"Iako su i tog 9. avgusta, pre osamdeset godina, naslovnice dnevne štampe posvećene ratnim dešavanjima, vesti iz sveta razonode ispunile su unutrašnje stranice.

Nezapamćena borba odigrala se “dan ranije” u Rogatici, izveštava Vreme. Seljak Omer Tabak je u borbu, koja je trajala sat vremena, ušao sa razjarenom mečkom i na kraju pobedio, prenosi ovaj dnevni list.
– Pošao sam u šumu i kada sam zašao u “Gozd” susretne me mečka i dvoje mladih. Odmah sam video u kakvoj se opasnosti nalazim, ali nemajući uza se ništa od oružja rešio sam da se da se obračunam u kosti junačke, jer drugog izlaza nije bilo, rekao je za Pravdu Omer.
Mečku na kraju borbe nije uhvatio, bila je brža, a on izmoren od borbe. Kako navodi, mogao je samo da potraži lekarsku pomoć.
Jedna kokoška iz Vinkovaca, javlja Pravda, postavila je rekord u gladovanju. Ona, kako tvrdi njena vlasnica Ana Kobaš, nije ni pila ni jela čak 22 dana. Ipak, postizanje ovog rekorda došlo je nesrećnim slučajem, nestankom kokoške pre 23 dana.
– Kokoška je bila upala u prazno bure, ali iz njega zbog uskog prostora nije mogla da se izvuče, objašnjava njena vlasnica.
Dodaje da je bila ubeđena da je koka ukradena, ali i da je iznenađena što je uopšte ostala u životu.
Reporteri Vremena posetili su staru Rašku, pre tačno osamdeset godina, s ciljem da sve njene posebnosti prenesu svojim čitaocima. Srednjovekovni grad Hisardžik iznad reke Mileševke jedan je od tih zanimljivosti.
“Na samom Hisardžiku razbacano malo muslimansko naselje sa džamijom. Slika bede i svestrane zaostalosti. Jedna žena tegli sudove vode i sa strahom krije lice od naših pogleda. Bosonoga deca, ritava i zakržljala, trčkaraju oko svojih straćara“, jedan je od opisa život raških brda lista Vreme.
Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Na stranama lista Pravda posvećenim zabavi nalazimo zanimljivu vest iz Los Anđelesa o patuljku koji se razveo od svoje žene – džina.
– Popularni američki patuljak Bili Kurtis, visok 95 santimetara, koji igra po kabaretima u Los Anđelesu, podneo je tužbu za razvod braka sa svojom ženom Lois de Fi, visokom 1 metar i 90 santimetara, prenose novine.
Ovaj brak je, navodno, u trenutku sklapanja izazvao veliku senzaciju u Americi, a povod za njegovo rasturanje je krajnje neobičan – preterana nežnost od strane supruge, koju ovaj patuljak nije mogao da podnese.
Iako nežna duhom, njegova žena bila je fizički toliko snažna da je neko vreme radila kao „izbacitelj“ pijanih gostiju iz lokala u Los Anđelesu.
– Patuljkova bolja polovina je svoga muža često držala na kolenima i ljuljuškala ga kao malu bebu, piše Pravda i prenosi deo patuljkove tužbe: „Već sam se pobojao da će me moja žena zaviti u pelene i staviti u kolevku…To je bilo nesnosno stanje i naš brak je bio više nego neprirodan“.
A kako su životne priče uvek bile primamljivije od, na primer, slučanja klasične muzike, na istoj stranici možemo pročitati i nešto o ljubanom životu čuvenog poljskog kompozitora Frederika Šopena.
Ovaj kompozitor i virtuoz, inače poznat po tome što je inspiraciju za svoju muziku nalazio u ženama, ne samo da ih je voleo, već ih se i plašio
– Kada su Šopena pitali zašto se boji toliko žena, on je odgovorio da u svakom muškarcu postoji izvesno osećanje otuđivanja, bežanja od žene, kome se ne može odoleti. Ali baš zbog takvog gledanja na život i žene, na Šopena su žene celog njegovog života vršile neverovatno jak upliv, piše Pravda.
Tu je priča o njegovoj ljubavi prema poljskoj glumici Konstanci Glatkovskoj, kojoj kompozitor nikad nije smeo da izjavi ljubav, kao i o francuskoj književnici Žorž Sandovoj, koja je, kako piše, bila ta koja je osvajala, prilično agresivna u udvaranju, toliko da je imala „jasno obeležje uporne muške don-žuanerije“.
„Njegov život bio je sav protkan malim i velikim ljubavnim pustolovinama i bez tih ljubavi Šopen sigurno ne bi stvorio ono što je u muzici dao“, navodi se u tekstu.
Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.
List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.
Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


