Kako razumeti drugog

Crnoj Gori bi bila potrebna najmanje tri ustava, tri himne i nekoliko službenih jezika da bi bila ispunjena očekivanja svih njenih parlamentarnih partija. To je pokazala nedavna šestodnevna skupštinska rasprava o budućem najvišem pravnom aktu Crne Gore, ali i alternativna rješenja sa kojima je Nacrt ustava otišao u jednomjesečnu javnu raspravu.
Sadašnja stranačka neslaganja ipak nisu tako nepremostiva kako bi se to moglo zaključiti iz rasprave i alternativnih odredbi. Ohrabrujuće je što su sve partije načelno saglasne da Crna Gora bude građanska država. Ipak, dosadašnja javna rasprava pokazala je da neka rješenja u Nacrtu nisu prihvatljiva za sve. No, stručnjaci upozoravaju da se te nesaglasnosti mogu otkloniti međusobnim ustupcima, s tim što u stvaranju ustava ne smije važiti logika predizbornih kampanja. Posebno se upozorava da pripadnici ostalih naroda treba da shvate zašto Crnogorci insistiraju da se crnogorski jezik ustavom proglasi za službeni, kao i da u ustavu svoje mjesto nađe Crnogorska pravoslavna crkva, jer je razloge za to lako naći u bliskoj prošlosti. Na drugoj strani, Crnogorci moraju imati razumijevanje za zahtjeve ostalih naroda kada traže da se ustavom garantuje očuvanje njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Zato stručnjaci preporučuju da korpus ljudskih i manjinskih prava treba urediti i garantovati ustavnim zakonom, jer bi to obezbedilo sprovodivost odredbi koje bi se i lakše adaptirale u skladu sa vremenom i realnim potrebama.
Najviše sporenja ima oko službenog jezika, državnih simbola i vjerskih zajednica. Nacrt ustava predviđa da službeni jezik bude crnogorski, što podržava vladajuća koalicija – DPS i SDP, i Liberalna partija. Srpska lista, Socijalistička narodna partija, Narodna stranka i Demokratska srpska stranka insistiraju da u službenoj upotrebi bude srpski jezik ijekavskog izgovora, dok Bošnjačka stranka traži da se kao treći službeni jezik uvede bosanski. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević zalaže se da onima koji govore crnogorskim jezikom, ustav omogući da ga tako i nazivaju, baš kao i onima koji govore srpskim. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kaže da bi lično volio da se u novom ustavu službeni jezik nazove crnogorskim, ali da ipak preferira kompromis, odnosno da to bude crnogorsko-srpski. Rifat Rastoder, potpredsjednik SDP, smatra da bi najkorektnije bilo nazvati jezik crnogorskim, „ali sa pravom građana – pripadnika ostalih naroda koji pripadaju istom jezičkom sistemu da ga nazivaju i sopstvenom nacionalnom odrednicom“.