Mesec dana pošto je postao usamljenik u Evropi (decembarska odluka da stavi veto na promene Lisabonskog ugovora), pokušaji britanskog premijera Dejvida Kamerona da pridobije saveznike unutar EU proizveli su pomešane rezultate na samitu u Briselu.

Kameron je uspeo da pronađe podršku u Češkoj koja se priključila Britaniji i odbacila novi fiskalni ugovor, ali je ušao u spor sa svojim starim saveznikom Nikolom Sarkozijem.

Kameron se, procenjuje Njujork tajms, našao na političkoj vagi između EU, najvećeg izvoznog tržišta Britanije i svoje partije, koja zahteva od njega da zauzme oštriji stav. Upućeni kažu da je šef britanske vlade ostao dosledan sopstvenoj retorici kako bi osigurao da britanski interesi ne budu povređeni novim ugovorom. „Posmatraćemo situaciju kao sokolovi. Ukoliko vidimo da događaji prevazilaze meru preduzećemo adekvatnu akciju“, izjavio je Kameron ponavljajući pozive zemljama evrozone da dokapitalizuju svoje banke, reše grčku dužničku dramu i uspostave finansijski „zaštitni zid“. Kategorično je istakao da će Britanija ostati izvan sporazuma, koji nije ni potreban ni poželjan.

Zategnutoj atmosferi u EU dodatno su doprinele verbalne čarke između Kamerona i Sarkozija. Najpre je francuski predsednik izjavio da Britaniji manjka industrije što je izazvalo ljutit odgovor britanskog lidera koji je najnovije Sarkozijeve poreske planove nazvao ludošću. Na pitanje da li će podržati reizbor Sarkozija po ugledu na nemačku kancelarku Angelu Merkel, Kameron je rekao da je veliki pristalica i prijatelj Sarkozija i da mu želi sve najbolje. „Postoje stvari oko kojih se ne slažemo kao što je Sarkozijev stav da nemamo industriju. U stvari imamo veći industrijski sektor od Francuske“, rekao je Kameron.

Kako prenosi britanski Gardijan, glavni razlog britanskog „ne“ jeste strah da će ugovor ekonomski ugroziti zemlju, dok je odbijanje Češke motivisano pitanjem ratifikacije. Ipak, premijer Češke Petr Nečas nije isključio mogućnost da se njegova zemlja u budućnosti priključi novom sporazumu Unije.

Ugovor neće pomoći prezaduženima

U prvim reakcijama na novi ugovor EU o fiskalnoj disciplini ne nazire se optimizam da će dogovor išta rešiti. Pojedini kritičari su, kako navodi EUObserver, opisali ugovor tek kao nešto više od skretanja pažnje javnosti. Nemačka, kao najglasniji pobornik ugovora, neće odustati od namere da ubedi javno mnjenje u Britaniji da postoji stvarna potreba za pravilima koja će osigurati da se izbegne nova dužnička kriza. Nemačka će samo ako u tome uspe, ističu ekonomisti, razmotriti mogućnost da troši više novca na pomoć drugima.

Otvaranje novih radnih mesta prazno je obećanje, a zamerka je i da dogovorena pravila da se deficit održi pod kontrolom neće pomoći zaduženim državama. Evropski lideri, poput predsednika Evropskog saveta Hermana Van Rompeja pak smatraju da je ugovor pun pogodak jer ga je potpisalo čak 25 zemalja, a evrozona broji 17 članica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari