Adilgerej Magomedtagirov, ministar unutrašnjih poslova Dagestana, republike na severnom Kavkazu, prisustvovao je 5. juna venčanju u jednom restoranu u centru dagestanske prestonice Makačkale. Kada je izašao napolje da popriča sa svojim bratom i saradnikom, zasula ih je bujica metaka sa obližnje zgrade.
Magomedtagirov, koji je bio i najviši zvaničnik policije, umro je na licu mesta, dok su ostala trojica koja su se tu zadesila, uključujući i nevestinog oca, ranjeni.
Taj incident izazvao je strah u Dagestanu gde krvoproliće i ratovi bandi određuju svakodnevni život stanovnika. Atentat na Magomedtagirova samo je jedan u nizu atentata na nestabilnom severnom Kavkazu u toku jedne sedmice, a to je bilo drugo ubistvo visokog policijskog zvaničnika u Dagestanu za mesec dana. Iako su ubistva civila i policajaca postala uobičajena stvar na severnom Kavkazu, atentat na istaknutog državnog službenika predstavlja nagoveštaj da Kremlj gubi kontrolu nad regionom. Takva tvrdnja može se potkrepiti i činjenicom da je i na predsednika Ingušetije, još jedne republike na severnom Kavkazu, Junusa Beka Jevurova nedavno izvršen napad kada je eksplodirala bomba. Jevkurov, bliski saveznik ruskog predsednika, zadobivši ozbiljne povrede glave, rebara i unutrašnjih organa, smešten je u bolnicu u Moskvi. Dmitrij Medvedev, lider Rusije, naređuje „direktan i okrutan“ odgovor na napad koji su, kako je saopštio Kremlj, izveli islamski pobunjenici koji su se postepeno sa Čečenije usredsredili na Ingušetiju.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov izjavio je da ga je Kremlj ovlastio da pokrene kampanju „mučenja“ protiv pobunjenika u susednoj Ingušetiji. Stiče se utisak da se ruske trupe pripremaju da sprovedu opsežnu antiterorističku operaciju. U okviru inicijative bez presedana, Kadirov je izjavio da je dobio instrukcije od ruskog predsednika da proširi svoju sferu uticaja izvan granica Čečenije tako što će preuzeti kontrolu nad operacijama uperenim protiv pobunjenika u Ingušetiji.
Kadirov tvrdi da Ingušetija ne uspeva da uguši pobunjeništvo jer njeni lideri nisu pokazali dovoljno veliku odlučnost u borbi protiv pobunjenika što je greška koju on ne namerava da ponovi.
Region severnog Kavkaza jedan je od etnički najšarolikijih regiona na svetu u kojem živi 40 različitih etničkih grupacija. Veliki deo nasilnih operacija sprovode muslimanski ekstremisti koji su objavili rat policiji i državnim zvaničnicima, nazivajući ih antiislamistima jer su odani Rusiji.
Prema nekim podacima od početka godine na severu Kavkaza ubijeno je ukupno 235 ljudi, i to 48 civila, 112 bandita i 75 vladinih zvaničnika. Posmatrači, međutim, veruju da je taj broj mnogo veći. „Kremlj je potpuno nemoćan“, rekao je Aleksej Malašenko, naučnik na moskovskom institutu Karnegi. „Oni su sebe doveli u ovu situaciju tako što su dozvolili lokalnoj eliti da vlada“. Nakon pada komunizma Moskva je, znajući da će vlada imati malo uticaja na muslimansko stanovništvo u regionu, potpisala nezvanični sporazum sa republikama: Moskva će imenovati guvernera koji će biti lojalan Kremlju, a on će za uzvrat ostati na vlasti pod uslovom da ne dođe do konflikta širokih razmera.
Međutim, jasno je da taj sistem sada propada i da lideri u Moskvi za to nemaju rešenje. Poslati ruske vojnike u ove oblasti ne bi bilo efektivno pošto je gotovo nemoguće ući u trag pobunjenicima. Blokiranje fondova republika takođe nije rešenje. „To bi rezultiralo samo masovnim društvenim previranjima, a to je poslednje što Kremlj želi“, rekao je Malašenko. Posledice situacije na severnom Kavkazu osećaju se i van granica regiona. Budući da prema nekim procenama stopa nezaposlenosti iznosi 50 odsto, veliki broj ljudi se seli u druge gradove u potrazi za poslom, dok se i dalje drže svojih savezničkih klanova, pa su samim tim umešani u njihove konflikte.
Međutim, uprkos tome što Medvedev tvrdi da je vreme da Moskva spreči nasilje na severnom Kavkazu, veliki broj posmatrača smatra da Kremlj zapravo želi da zadrži status quo. „Ovo je stabilnost koju Kremlj želi“, rekao je Malašenko iz Instituta Karnegi. „U Evropi ili bilo gde drugde na svetu česta ubistva vladinih službenika u jednom regionu ne bi bila klasifikovana kao odraz stabilnosti“. Severni Kavkaz nije stabilan; on je samo u konstantnom stanju izbegavanja rata. Dok god bude vladalo takvo stanje stvari, čini se da će Kremlj okretati glavu na drugu stranu i pretvarati se da je sve u redu, saglasni su regionalni analitičari.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


