Podržavanjem političkih dogovora koji transformišu BiH u slabu zajednicu entiteta, međunarodna zajednica abdicira svoju primarnu odgovornost prema BiH koja proističe iz Dejtonskog sporazuma. Postavlja se pitanje da li je međunarodna zajednica istinski opredijeljena za jačanje države BiH ili je većdonesena odluka da RS, 13 godina nakon Dejtona, dobije ono što tada nije mogla – državnu zajednicu dva entiteta, navodi član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžiću otvorenom pismu Miroslavu Lajčaku.
Silajdžićje, nezadovoljan podrškom Međunarodne zajednice u BiH dogovoru političkih prvaka u Odžaku, pismenim putem zatražio od visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da „građanima BiH objasni zašto međunarodna zajednica pozdravlja dogovor lidera SDA, SNSD i HDZ BiH o pitanju državne imovine“. Silajdžićnavodi da dogovor iz Odžaka ignoriše činjenicu da je BiH vlasnik državne imovine i da BiH pretvara u državnu zajednicu jer u vlasništvu BiH ostavlja samo imovinu potrebnu za rad državnih institucija, dok svu ostalu imovinu poklanja entitetima po takozvanom teritorijalnom principu.
– U međunarodnopravnoj praksi teritorijalni princip se primjenjuje samo u slučaju raspada država ili u slučaju stvaranja državnih zajednica. Primjena tog principa bi ustavno uređenje BiH efektivno promijenila u državnu zajednicu dva entiteta, prejudicirala sadržaj budućeg ustava, te otvorila put ka disoluciji zemlje, naveo je Silajdžić. On smatra da dogovor iz Odžaka jača entitete na štetu države BiH, jer bi odricanje od državne imovine onemogućilo jačanje BiH i znatno umanjilo njenu sposobnost da ispuni obaveze iz evroatlantskih integracija. Bošnjački član Predsjedništva tvrdi da u ostvarivanju tog cilja političke snage iz RS „primjenjuju taktiku sprečavanja povratka, čime entitetsko glasanje postaje instrument samo jednog naroda i taktiku blokiranja entitetskim glasanjem provođenja državnih nadležnosti ili ostvarivanja prava BiH“.
– Ovakva taktika je pogotovo primijenjena u slučaju državne imovine. Iako državna imovina pripada BiH, RS je blokiranjem knjiženja te imovine nametnula ponovne pregovore o tom pitanju, zaključio je Silajdžić.
Zakoni zasnovani na dogovoru predsjednika SDA, SNSD-a i HDZ BiH imaju potrebnu većinu u Predstavničkom domu i Domu naroda parlamenta BiH nakon što su ovaj dogovor podržali Rifat Dolić, poslanik DNZ i Jerko IvankovićLijanović, poslanik Narodne stranke Radom za boljitak.
Lideri Sulejman TihićSDA, Milorad Dodik SNSD i Dragan ČovićHDZ BiH, u Odžaku su 8. novembra dogovorili principe izmjene Ustava BiH, popis stanovništva, rješavanje statusa distrikta Brčko, podjelu državne imovine i podržali stavove Fiskalnog vijeća o okvirnom budžetu BiH. Zaključili su da će naknadno razgovarati o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
