Duboko ispod džinovske Piramide Sunca, severno od Siudad Meksika, fizičari su postavili detektor za otkrivanje subatomskih čestica kako bi otkrili tajnu ovih više od 2.000 godina starih monumentalnih građevina. U ovim drevnim piramidama, u Meksiku, kako se pretpostavlja, sahranjeni su vladari misteriozne civilizacije, koje su tek vekovima kasnije nasledili prvo Tolteci, a zatim i Asteci, a novom metodom moći će da se pronađu njihovi grobovi i sarkofazi, saopštili su arheolozi i fizičari.

Duboko ispod džinovske Piramide Sunca, severno od Siudad Meksika, fizičari su postavili detektor za otkrivanje subatomskih čestica kako bi otkrili tajnu ovih više od 2.000 godina starih monumentalnih građevina. U ovim drevnim piramidama, u Meksiku, kako se pretpostavlja, sahranjeni su vladari misteriozne civilizacije, koje su tek vekovima kasnije nasledili prvo Tolteci, a zatim i Asteci, a novom metodom moći će da se pronađu njihovi grobovi i sarkofazi, saopštili su arheolozi i fizičari.
Ispod temelja piramida postavljeni su zapravo „konkurenti“ rendgenskim aparatima, samo mnogo efikasniji, koji bi beleženjem tragova muona, čestica koje ostaju nakon što kosmički zraci pogode Zemlju, trebalo da označe šupljine unutar monolita. S obzirom na to da u praznom prostoru ima manje muona nego u čvrstim stenama ili u tlu, naučnici će moći da otkriju bilo kakav otvor u piramidi, na ovom svetom mestu u gradu Teotivakan, koji je cvetao, a zatim misteriozno i iznenada nestao u isto vreme kad i drevni Rim. Neki stručnjaci su čak tvrdili da su ovaj grad, u kojem je moglo da živi i do pola miliona ljudi, a sigurno ih je živelo više od 150.000, zapravo osnovali naslednici preživelih stanovnika mitske Atlantide.

Prve žrtve globalnih klimatskih promena?

Piramida Sunca je druga po veličini u Americi, iza one u Čoluli. Postoje samo ideografski teotivakanski tekstovi, ali se grad mnogo puta spominje u tekstovima Maja. Prethodno se verovalo da su ovo mesto opljačkali i spalili oko 700. godine nove ere Tolteci. Po drugoj hipotezi pretpostavlja se da se radilo o periodu nemira, u kome su spaljene samo palate bogatijih stanovnika Teotivakana. Ovi nemiri povezuju se sa jakim i nepovoljnim klimatskim promenama u šestom veku nove ere, jer je otkriveno mnoštvo dečjih kostura iz tog perioda, sa znacima neuhranjenosti.

Arturo Menčaka, direktor Instituta za fiziku Nacionalnog nezavisnog univerziteta Meksika kaže da bi nakon detekcije novim uređajem arheolozi mogli da otkriju tunel kroz piramidu koji bi vodio do odaje za sahranjivanje, čime bi bila rešena enigma ko je vladao Teotivakanom, u kome se takođe nalazi i manja Mesečeva piramida, ali i monumentalan hram posvećen Bogu zmija.
Ova država se na vrhuncu moći i slave prostirala hiljadama kilometara unaokolo, čak do oblasti koju danas zahvata Gvatemala, a dosad nije otkriveno kako se zvala, niti ko ju je i kada osnovao. Ime Teotivakan (Mesto na kome ljudi postaju bogovi) gradu su dali Asteci koji su područje naselili 700 godina nakon što je država-grad bila napuštena.
Detektor muona instaliran je u pećinskim hodnicima ispod 63 metra visoke piramide, koji su korišćeni u religioznim ceremonijama pre nekoliko hiljada godina.
Teotivakan je bio jedan od dva najveća grada pretkolumbovske Amerike. Pretpostavlja se da je gradnja počela oko 300. godine pre nove ere, a piramida Sunca je izgrađena oko 100. godine. Zenit ove civilizacije bio je od 150. do 450. godine posle Hrista. Teotivakan je tada uspostavio ekonomski i politički red, kakav nikad pre toga nije postojao, a raširio se od Meksika do Centralne Amerike, tako da su osnovane i nove dinastije u gradovima Maja pod uticajem Teotivakan civilizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari