Foto FoNet Dejan JeremićUprkos magli i niskim oblacima koji dominiraju poslednjih dana u Beogradu je u prvoj polovini decembra, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) zabeležena srednja maksimalna temperatura od 9,1 stepen Celzijusovih, što je kako ocenjuje za Danas meteorolog Slobodan Sovilj, u proseku za 3 stepena više nego za prethodnih 30 godina. On navodi i koja tri grada u Srbiji su tokom decembra bila najtoplija, ali i kakvo nas vreme čeka do Božića, kao i da li će Nova godina biti sa snegom.
„U dosadašnjem delu decembra srednja maksimalna temperatura od 10 stepeni je zabeležena u Kragujevcu, Zaječaru i Vranju, odnosno u delu centralne, južne i istočne Srbije, što ako se pogleda razvoj vremena od početka decembra je i logično – to su bile oblasti gde je bilo najviše i najčešće sunčanih intervala tokom dana. nasuprot tome srednje temperature u onim delovima gde smo imali magle niže, na primer 6 stepeni je prosek za Palić, Sombor. Što se tiče Beograda trenutna srednja minimalna temperatura u prvoj polovini meseca je 3,6 a srednja maksimalna 9,1. Ako se uporedi sa referentnim periodom od 30 godina, ova maksimalna temperatura u Beogradu za 3 stepena iznad proseka”, kaže meteorolog RHMZ-a.

On ističe da je najveći deo decembra do sada protekao u znaku stabilnih vremenskih uslova koje je obezbedilo stacionarno polje visokog vazdušnog pritiska, te nije bilo mnogo padavina, dok je dominirala magla u nizijama, a više sunca je bilo samo na visokim planinama i u delu Timočke krajine.
Prema njegovim prognozama, ovakvo vreme produćiće se do 21. decembra, s tim što se, kako kaže, magla neće zadržavati tokom celog dana u većini mesta kao što je to bio slučaj u drugoj polovini prethodne nedelje.
„Magla će više biti karakteristična u večernjim, noćnim i jutarnjim satima, dok će tokom dana biti i sunčanih perioda, uz povremenu do umerenu oblačnost. U periiodu oko Svetog Nikole (18., 19, 20, 21.) u većini mesta maksimalne temperature biće od 8 do 14 stepeni, vreme će biti suvo, uz pojavu magle uveče, noću i ujutru. Nakon 22. decembra sinoptička situacija se polako menja – polje niskog vazdušnog pritiska u regionu Sredozemlja koje će donositi i našoj zemlji i našem regionu više oblačnosti sa povremenim padavinama, koje neće biti obilne, ni intenzivne. Međutim, od 22. do 25. decembra imaćemo postepeni pad temperature da bi na samom kraju godine od 25. do 31. decembra imali prave zimske vrednosti. To je pojava jutarnjih mrazeva i u nižim predelima i na planinama, dok bi dnevne temperature na kraju meseca bile od 0 do 5 stepeni“, najavljuje naš sagovornik.
Ocenjuje da su takvi vremenski uslovi najsličniji onim koje smo imali na kraju novembra.
„To znači da bi slabe padavine u nižim predelima bile mešovitog tipa – i u vidu kiše i u vidu snega, lokalno može doći do kratkotrajnog manjeg zadržavanja snežnog pokrivača, dok bi se oko novogodišnjih praznika na planinama svakako formirao ne veliki snežni pokrivač. Prema dugoročnoj prognozi vremena, ta malo hladnija varijanta vremena bi se održala do Božića. Dakle, uz jutarnje mrazeve, povremena naoblačenja i slabe padavine a onda bi nakon Božića ponovo imali porast temperatura i vrednosti iznad 10 stepeni“, kaže meteorolog Slobodan Sovilj.
Nova godina sa snegom ili ne
Osvrćući se na što se u pojedinim medijima pojavila informacija da više od 10 godina nismo dočekali Novu godinu uz sneg, Sovilj kaže da to jeste bilo tačno do prethodne godine.
„Mi smo poslednji pravi sneg imali na prelazu iz 2014. u 2015., tada su osmotreni jaki mrazevi, temperatura je u Beogradu ujutru bila od -15 do -10, dnevne temperature su bile od -10 do -5 i bilo je oko 10 centimetara snega za Novu godinu. Međutim, taj niz je ipak prekinut prošle godine, za vreme prošle Nove godine nije padao sneg, ali smo pred Novu godinu od 23. do 25. decembra imali malo intenzivniju snežnu epizodu i tada je na području Beograda napadalo 20 do 25 centimetara snega. On se svakim danom po malo topio, ali smo ga za novogodišnje praznike imali simboličnih 2 do 3 centimetara“, podseća meteorolog i najavljuje šta nas čega ove godine.

„Neće biti čistih sneženih padavina s obzirom da je temperatura na granici kiše i snega koja se prognozira i za 31. decembar i za dane oko Nove godine, kada će dnevne temperature biti od 0 do 5 stepeni. To znači da se čak snežni pokrivač može povremeno formirati, a možemo imati situaciju da u toku noći, jutra pada slab sneg pa u toku rosulja (sipeća kiša) u prekidima. To je karakter vremena gde imamo mešovite padavine i gde nema ozbiljnog snega u nižim predelima, ali se veća verovatnoća i može se očekivati lokalna kratkotrajna pojava uz formiranje pokrivača jer su tada temperature za stepen do dva niže“, kaže naš sagovornik.
Što se tiče Beograda, od 30. decembra do Božića, procenjena minimalna temperatura biće od -2 do 0, dok će dnevne vrednosti biti 0 do 4 stepena.
„U Beogradu neće biti padavina u kontinuitetu, ali će biti pretežno oblačno vreme sa padavinama u prekidu. Nažalost, uvek je pitanje u kom danu će padati kiša ili sneg, i mi to uvek ostavljamo za dnevne prognoze vrema koje su najpreciznije i najpouzdanije i mogu lepo po regionima da pokažu gde je veća verovatnoća da će pasti kiša a gde sneg“, objašnjava on.
Meteorolog: Zime sve više pod teretom klimatskih promena
I dalje u toku zime, kako prognoze pokazuju, neće biti intenzivnih padavina i jakog zahlađenja, poput onog u januaru 2017. godine ili u februaru 2012. godine, kada smo u kontinuitetu imali mnogo snežnih padavina i dugačak niz ledenih dana u kontinuitetu.

“Jednostavno sve ove zime kojima svedočimo su sve više i više pod teretom klimatskih promena – toplije su, sneg se javlja ređe i kraće se zadržava, ali opet i u tako toplijim zimama javljaju se kratkotrajni periodi sa zahlađenjem i sa pojavom snega i u nižim predelima. Ono što možemo očekivati dalje tokom zime dalji porast zimskih temperatura”, kaže Sovilj.
Nekada smo, kako kaže, u Beogradu imali 31 dan sa snežnim pokrivačem – u podlednjih 20 godina je to dva do tri puta manje.
„Međutim, iako je prosečna slika takva to ne znači da se neće i ne mogu dešavati neke kratkotrajne epizode s naglim zahlađenjem i sa kratkotrajno obilnim snegom. To smo videli početkom oktobra ove godine kada smo imali rekordni sneg u brdsko-planinskim predelima južne i jugozapadne Srbije. Tada je palo 59 centimetara snega na Kopaoniku, što je rekord za oktobar. Takođe, rekord je postavljen i na Zlatiboru. Klimatske promene nas s jedne strane upozoravaju da će takva scenarija ekstrema postojati češća, u smislu da će se javljati češće u peridima godine kada ih ne očekujemo. Zato, dok smo imali 59 centimetara snega na početku oktobra sada ceo decembar prolazi bez snega u planinskim predelima, tamo gde se tipično gotovo uvek javljao ranijih decenija. Ali, postoji naravno i pozitivna stvar – što su više zimske temperature manje – manje će nam biti potrebno energije za grejanje“, navodi meteorolog RHMZ-a.
Kako kaže, pod uticajem klimatskih promena zimska količina padavina se ne smanjuje samo je drugačije raspoređena.
„Što više zimskih padavina u vidu kiše povećava verovatnoću od zimskih bujičnih poplava, koje mogu dodatno da budu pospešene nedostatkom vegetacije. Sjajan primer za to je iz 2023.godine kada su se u sred januara, kada su i Sjenica i Pešterska visoravan, i planine jugozapadne Srbije obično pokrivene snegom, stanovnici tih krajeva borili sa bujičnim poplavama. Palo je 100 litara kiše za 24 sata na područjima gde je tipično da bude znatno ispod 0, -10 ujutru i do -20 stepeni“, navodi Sovilj i zaključuje da su glavne poruke koje klimatske promene donose toplija klima, nestabilni atmosferski uslovi i povećanje ekstrema u periodu godine kada se ne očekuju.
Koliko Srbiju pogađa ciklon koji putuje ka Evropi i donosi poplave
Hrvatski Index preneo je prognozu Severe Eeather Europe gde se navodi da jak ciklon putuje ka Evropi i da su moguće polpave. Meteorolog Slobodan Sovilj kaže da se to definitivno ne odnosi na naš region.
„Za sve ovo vreme kada mi uživamo u “suvom i stabilnom decembru”, jer je bilo malo padavina, imamo vrlo intenzivnu seriju ciklona sa Antlantika, koji od Pirinejskog poluostrva, Britanskih ostrva, Skandinavije i Baltika odlaze u Rusiju i to im je bila dominantna putanja sve ovo vreme. Kada su ti cikloni intenzivniji, kada se sporije premeštaju iznad istih područja onda se dešavaju lokalno obilnije padavine koje mogu prouzrokovati poplave. Ali, to se, u ovom trenutku, ne odnosi na naš region koji je zaista tokom decembra imao vrlo malu i simboličnu količinu padavina i gde se do kraja meseca na području Srbije na očekuje značajna količina padavina“, navodi on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


