Milo Đukanović kao poslednji adut

Rezolucija Evropskog parlmenta kojom su pozvani crnogorska vlada i pravosuđe da sarađuju sa Italijom u vezi sa sudskim procesom zbog šverca duvana, a koja obuhvata bivšeg predsjednika i premijera Crne Gore Mila Đukanovića i ministra finansija Miroslava Ivaniševića, propisno je uzdrmala crnogorsku vlast. S razlogom, jer je prvi put jedna institucija Evropske unije tako direktno upozorila na jednu od njenih najneprijatnijih hipoteka iz nedavne prošlosti. Uz to, Rezolucija je objelodanjena poslije nekoliko takođe konkretnih ukazivanja sa više relevantnih evropskih adresa da su korupcija i kriminal u Crnoj Gori dostigli kritične granice i da se vlast protiv njih uglavnom bori deklarativno.
U rezoluciji, koju je u petak usvojio Evropski parlament u Strazburu, navodi se da su tužioci iz Barija završili krajem juna istragu koja Mila Đukanovića tereti da je bio vođa mafijaškog udruženja koje su činili i članovi mafije iz Pulje i dvojica privrednika sa švajcarskim državljanstvom. U tom dokumentu se navodi da nakon istrage „može uslijediti međunarodni nalog za hapšenje“.

Zahtevi za kandidaturu Đukanovića

Do prije nekoliko dana kao najozbiljniji nezvanični predsjednički kandidati vladajuće Demokratske partije socijalista figurirali su sadašnji predsjednik Filip Vujanović i premijer Željko Šturanović. Međutim, u proteklih nekoliko dana aktiviran je stari scenario, iz manjih sredina počeli su da pristižu zahtjevi da se za predsjednika kandiduje Milo Đukanović.

Da je Rezolucija EP iznenadila crnogorsku vlast svjedoči i prošlonedjeljni oštri istup šefa diplomatije Milana Roćena kada je optužio evropske parlamentarce da prejudiciraju sudske odluke, a ambasadore da se miješaju u unutrašnju politiku Crne Gore. Na Roćenov istup reagovao je poslanik Evropskog parlamenta Jeljko Kacin izjavom da se u Evropskoj uniji ne prejudiciraju sudske odluke i da bi mu drago bilo da se Roćen dotakao i drugih dijelova Rezolucije EP: „Recimo, nerazjašnjenog ubistva novinara ili želje za uspješniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“.
U Roćenovu odbranu stala je potpredsjednica Vlade Gordana Đurović. Ona je ocijenila da u kritici šefa crnogorske diplomatije Milana Roćena dijela Rezolucije nije bilo ničeg neprimjerenog, ali je i priznala: „Svakako da mi kao država nijesmo baš srećni što se u Rezoluciji to našlo“.
– Ne može se reći da izjava Roćena nema političku težinu. Ne mogu da kažem da je to u potpunosti zvanični stav Vlade, ali jeste Ministarstva inostranih poslova – kazala je Đurovićeva.
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević očekuje da će reakcije Evropske unije biti još oštrije i da više neće tolerisati korupciju, kriminal i propast institucija sistema.
– Niko više neće da toleriše ovo što se dešava, a što je sasvim suprotno od evropskih standarda i onoga što Evropa od nas očekuje. Više nema nijednog regionalnog pitanja zbog kojeg bi EU tolerisala korumpiranu i antievropsku vlast u Crnoj Gori. Crna Gora je ratifikovanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU dobrovoljno prihvatila „miješanje“ EU u unutrašnje stvari – kaže Medojević. Jovan Vučurović iz Srpske narodne stranke rekao je da je dobro što je Milan Roćen, „koji je uz Mila Đukanovića alfa i omega režima“, javno demonstrirao netrpeljivost prema evropskim institucijama, „jer će možda i Brisel najzad razumjeti s kim ima posla“.
Neugodno podsjećanje Evrope na šverc duvana u Crnoj Gori reflektovaće se, po svoj prilici, i na predsjedničke izbore. Nebojša Medojević tvrdi da nije nemoguće da crnogorska vlast ima informacije da položaj kartela „u sudskom sporu u Italiji oko mafijaškog udruživanja ne stoji dobro“ i da će možda posegnuti za zadnjim adutom – kandidaturom Đukanovića za predsjednika Crne Gore kako bi stekao imunitet.
– Kada bismo uspjeli u tom naumu, Crna Gora bi definitivno bila zarobljena korumpiranom i ratnohuškaškom prošlošću njenih političkih lidera – ocjenjuje lider Pokreta za promjene. Njegova procjena je da će tu ključnu riječ imati SAD, „jer ako Amerika ostane neutralna u polemici između EU i crnogorskog državnog vrha, to će biti signal Đukanoviću da bi njegovo kandidovanje bilo shvaćeno kao pokušaj bježanja od optužnice iz Italje“.
Do prije nekoliko dana kao najozbiljniji nezvanični predsjednički kandidati vladajuće Demokratske partije socijalista figurirali su sadašnji predsjednik Filip Vujanović i premijer Željko Šturanović. Međutim, u proteklih nekoliko dana aktiviran je stari scenario: iz manjih sredina počeli su da pristižu zahtjevi da se za predsjednika kandiduje Milo Đukanović.