Foto: Medija centarViše javno tužilaštvo u Beogradu je saopštilo da je ministar pravde Nenad Vujić posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podneo krivičnu prijavu protiv predsednika Visokog saveta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića zbog izvršenja krivičnog dela Nesavestan rad u službi.
VJT je saopštilo da je postupajući po krivičnoj prijavi tužiocu Stamenkoviću upućen i uručen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog koje je zakazano za prvu polovinu februara 2026. godine.
„S tim u vezi, VJT u Beogradu obaveštava javnost da je odmah nakon uručenja poziva Stamenkoviću, Vrhovni javni tužilac Zagorka Dolovac zatražila da joj se neodložno dostave spisi ovog predmeta na uvid. Međutim, imajući u vidu da je Vrhovni javni tužilac član VST po funkciji i potencijalni svedok u ovom predmetu, spisi predmeta joj ne mogu biti dostavljeni“, objavilo je Više javno tužilaštvo.
Kako je navodi u saopštenju, Stamenković je prijavljen jer je između 25. decembra 2025. godine do 16. januara 2026. godine kršenjem Zakona o VST i Poslovnika o radu VST „očigledno nesavesno postupao u vršenju službe pa je usled toga došlo do teške povrede prava članova Saveta, kao i podnosilaca šest prigovora na tužilačke izbore koji su podneti Savetu zbog povrede izbornog prava na više biračkih mesta“, prenosi N1.
Prema navodima krivične prijave, Stamenković je 25. decembra 2025. godine kao predsednik Saveta zakazao vanrednu elektronsku sednicu mimo uslova predviđenih Poslovnikom za zakazivanje takve sednice, čime je „teško povredio pravo članova Saveta da odlučuju o dnevnom redu sednice, kao i da učestvuju u obaveznoj raspravi nakon uvida u materijal, koji mogu koristiti i na samoj sednici“.
„On je sednicu zakazao sa namerom da se ona održi elektronskim putem – kako se ne bi moglo raspravljati o odlukama koje se predlažu dnevnim redom, iako je u Poslovniku o radu VST navedeno da se takva sednica može održati samo kada odluka koja je na dnevnom redu ne iziskuje raspravu i uvid u materijal. Sledećeg dana Stamenković je kršenjem Zakona o VST u materijalnom smislu povredio pravo podnosilaca prigovora koji su tražili zaštitu svojih izbornih prava pred VST.
Iako je Savet, kao kolektivni organ trebalo da odluči o podnetim prigovorima, Stamenković je samovoljno suprotno članu 8 i članu 17 tačka 23 Zakona o VST doneo akt Saveta – 6 rešenja kojima se podneti prigovori odbijaju. To je učinio iako Savet uopšte nije odlučivao o navedenom pitanju“, navodi VJT u saopštenju.
Stamenković, kako se navodi u krivičnoj prijavi, kao predsednik VST nema ovlašćenje donošenja akata Saveta već samo staranja o njihovom sprovođenju nakon što ih Savet donese većinom od 8 glasova.
„Pošto je Ustavni sud poništio nezakonita rešenja VST, Stamenković je odbio da zakaže sednicu VST shodno nalogu suda, već je dana 16. januara 2026. godine poslao elektronsku poštu svim članovima Saveta sa predlogom da on kao predsednik Saveta potpiše i objavi odluku koja se u vidu nacrta nalazila u dodatku elektronskog pisma, a koja odluka je suprotna nalozima Ustavnog suda.
Ustavni sud je u odluci dao nalog da VST preduzme dalje izborne radnje u skladu sa Zakonom o VST, odnosno da poništi izbore na biračkim mestima označenim u podnetim prigovorima, te da iste ponovi u zakonskom roku od 8 dana, uz napomenu da je VST u izvršenju Odluke Ustavnog suda obavezan kako izrekom, tako i stavovima iznetim u obrazloženju odluke, navodi se u krivičnoj prijavi“, piše u saopštenju.
Izbori za Visoki savet tužilaštva održani su u decembru prošle godine, a ma izbore je izašlo više od 97 odsto javnih tužilaca, odnosno njih 740. Predsednik Sindikata sudske vlasti Nemanja Đurić, koji je bio posmatrač na izborima, rekao je da je Udruženje sudija i tužilaca Nenada Stefanovića, glavnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, vodilo paralelne spiskove i zaokruživalo ko je glasao a ko ne.
Stefanović je posle izbora rekao da je vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac preko svojih kandidata zadražala uticaj u VST, ali da je izgubila legitimitet struke.
Izbori za VST su bitni jer ovo telo bira javne tužioce. Donošenjem takozvanih „Mrdićevih zakona“ Javno tužilaštvo za organizovani kriminal ostaće bez tužilaca koji rade na važnim predmetima jer će oni morati da budu vraćeni u tužilaštva iz kojih su upućeni, a VST će birati tužioce koji će doći na njihovo mesto u TOK.
„TOK ima u ovom momentu 11 upućenih javnih tužilaca i oni rade na predmetima od izuzetne važnosti i složenosti“, rekao je predsednik VST za N1.
Ustavni sud je ponišitio izbore za VST na četiri izborna mesta i naložio da se oni ponove.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


