Nenad Vujić, ministar pravdeFoto FoNet Zoran Mrđa

Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je danas da je ministar pravde Nenad Vujić podneo Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije krivičnu prijavu protiv predsednika Visokog saveta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića zbog izvršenja krivičnog dela „nesavestan rad u službi“.

Stamenkoviću je upućen i uručen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog, koje je zakazano za prvu polovinu februara ove godine, navelo je VJT u saopštenju, dodajući da je nakon toga vrhovni javni tužilac Zagorka Dolovac zatražila da joj se neodložno dostave spisi tog predmeta na uvid.

Međutim, imajući u vidu da je vrhovni javni tužilac član VST po funkciji i potencijalni svedok u tom predmetu, spisi predmeta joj ne mogu biti dostavljeni, saopštilo je VJT.

Stamenković je prijavljen jer je između 25. decembra 2025. godine i 16. januara ove godine, kršenjem Zakona o VST i Poslovnika o radu VST očigledno nesavesno postupao u vršenju službe, pa je usled toga došlo do teške povrede prava članova Saveta, kao i podnosilaca šest prigovora na tužilačke izbore koji su podneti Savetu zbog povrede izbornog prava na više biračkih mesta, navedeno je u saopštenju.

U krivičnoj prijavi je navedeno da je Stamenković najpre 25. decembra 2025. godine, kao predsednik Saveta, zakazao vanrednu elektronsku sednicu mimo uslova predviđenih Poslovnikom za zakazivanje takve sednice, čime je teško povredio pravo članova Saveta da odlučuju o dnevnom redu sednice, kao i da učestvuju u obaveznoj raspravi nakon uvida u materijal, koji mogu koristiti i na samoj sednici.

Kako je navedeno, Stamenković je zakazao sednicu u nameri da se ona održi elektronski kako se ne bi moglo raspravljati o odlukama koje se predlažu dnevnim redom, iako je u Poslovniku o radu VST navedeno da se takva sednica može održati samo kada odluka koja je na dnevnom redu ne iziskuje raspravu i uvid u materijal.

Prema navodima prijave, Stamenković je sledećeg dana, kršenjem Zakona o VST, u materijalnom smislu povredio pravo podnosilaca prigovora koji su tražili zaštitu svojih izbornih prava pred VST.

Iako je Savet, kao kolektivni organ trebalo da odluči o podnetim prigovorima, Stamenković je samovoljno, suprotno članu 8 i članu 17 tačka 23 Zakona o VST, doneo akt Saveta – šest rešenja kojima se podneti prigovori odbijaju.

To je učinio iako Savet uopšte nije odlučivao o navedenom pitanju, navelo je Više javno tužilaštvo.

Stamenković, kako je navedeno u krivičnoj prijavi, kao predsednik VST nema ovlašćenje donošenja akata Saveta, već samo staranja o njihovom sprovođenju nakon što ih Savet donese većinom od osam glasova.

Kako je navedeno, pošto je Ustavni sud poništio nezakonita rešenja VST, Stamenković je odbio da zakaže sednicu VST shodno nalogu Suda, već je 16. januara ove godine poslao elektronsku poštu svim članovima Saveta sa predlogom da on kao predsednik Saveta potpiše i objavi odluku koja se u vidu nacrta nalazila u dodatku elektronskog pisma, a koja je suprotna nalozima Ustavnog suda.

Ustavni sud je u odluci dao nalog da VST preduzme dalje izborne radnje u skladu sa Zakonom o VST, odnosno da poništi izbore na biračkim mestima označenim u podnetim prigovorima, te da ih ponovi u zakonskom roku od osam dana, uz napomenu da je VST u izvršenju Odluke Ustavnog suda obavezan kako izrekom, tako i stavovima iznetim u obrazloženju odluke, navedeno je u krivičnoj prijavi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari