Moguće krivične prijave protiv Mila Đukanovića

Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore i bivši crnogorski premijer, mogao bi se zbog svog bogatstva naći na udaru krivičnog zakona. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je inicijativu za pokretanje postupka kojim bi se utvrdilo da li je Đukanović u konfliktu interesa zbog toga što nije prijavio poslovni prostor površine 412 kvadrata u vlasništvu svog sina u Podgorici. Dan kasnije Uprava za sprečavanje pranja novca najavila je da će provjeriti kako je Đukanović kupio akcije Prve banke.
Prema pisanju crnogorskih medija, Uprava za nekretnine je 1. juna dobila zahtjev advokatske kancelarije Ane Kolarević, sestre Mila Đukanovića, da poslovni prostor u podgoričkoj elitnoj zgradi Vektra, površine 412 kvadrata, sa biznismena Aca Đukanovića prepiše na novog vlasnika – njegovog sinovca Blaža. Ugovor o poklonu nepokretnosti Aco i Blažo zaključili su nedjelju dana ranije.
Komisija za utvrđivanje konflikta interesa podatke o novostečenoj imovini porodice Mila Đukanovića dobila je sa dva mjeseca zakašnjenja i to tek pošto se informacija o poklonjenom poslovnom prostoru pojavila u medijima. Znači, Đukanović je prekršio odredbu koja kaže da je javni funkcioner dužan da obavijesti komisiju o svakoj promjeni imovine u iznosu većem od 2.000 evra, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. Zakon o konfliktu interesa je usvojen kada je Milo Đukanović bio premijer Crne Gore.
Sada se pokazalo da je Đukanović u međuvremenu, dakle od momenta kada je njegov sin dobio vrijedan poklon do datuma kada ga je prijavio Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa, razvijao novi biznis. Kupovao je akcije Prve banke Crne Gore, čiji je većinski vlasnik njegov brat Aco. Milova kompanija Capital invest iz Podgorice postala je nedavno vlasnik sedam odsto akcija Prve banke koje su plaćene miliona i po eura. Prema Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici Milo Đukanović je osnivač, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Capital investa.
Vijest o Đukanovićevim bankarskim transakcijama podstakla je javnost i medije da se zapitaju odakle Đukanoviću milioni, kad prema vlastitoj prijavi imovine u februaru nije imao nikakvu ušteđevinu. Đukanović se još nije oglasio povodom tih pitanja, a nedavno je izjavio da se zadužio višemilionskim kreditom kako bi sa trojicom poslovnih partnera osnovao privatni univerzitet.
Finansijski stručnjaci upozoravaju da je Đukanović, ukoliko je do akcija Prve banke došao uz pomoć kredita, prekršio Bazelske principe supervizije III i IV koji preporučuju pravila o osnivačima banaka i vlasnicima njihovih akcija. Zbog miješanja biznisa i politike mogao bi i krivično da odgovara, nakon što bi mu bio oduzet nezakonito stečen prihod i skinut poslanički imunitet. Tako predviđa Zakon o konfliktu interesa: prihodi i imovina koju su javni funkcioneri stekli za vrijeme trajanja mandata, a koja nije prijavljena Komisiji ili za koju ne postoji pravni osnov, smatraju se nezakonito stečenim. Komisija je dužna da o tome obavijesti državnog tužioca.
Uprava za sprečavanje pranja novca najavila je u četvrtak da će ispitati transakciju u kojoj je firma predsjednika DPS-a Mila Đukanovića kupila sedam odsto akcije Prve banke za 1,5 miliona evra. Iako niko od subjekata koji su učestvovali u transakciji nije prijavio da je sumnjiva, navode u Upravi, ona će biti ispitana zbog „medijskih napisa i sumnji iznesenih od strane određenih političkih partija“.
„Uprava će preduzeti uobičajene mjere koje su predviđene pozitivnopravnim propisima i izvršiti odgovarajuće provjere navedenih transakcija o čijim će rezultatima javnost biti obaviještena u najkraćem mogućem roku“, saopštila je Uprava za sprečavanje pranja novca.
U Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma navodi se da su finansijske institucije dužne da Upravi za sprečavanje pranja novca dostave podatke o svakoj gotovinskoj transakciji koja prelazi vrijednost od 15.000 evra i o više međusobno povezanih transakcija koje zajedno prelaze vrijednost 15.000 evra.