Dok Sjedinjene Države i Kina „preuzimaju taj strateški važan region u svoje ruke“, Moskva je iscrpla ekonomske poluge jačanja svog uticaja u Centralnoj Aziji, piše moskovski Komersant pozivajući se na eksperte, pa se sada odlučila na „rizičan korak sa teško predvidivim posledicama“: sa 1,3 milijarde dolara ruskih para, koje nisu kredit, modernizovaće se i opremiti armije Kirgizije i Tadžikistana.


Od te sume, piše Komersant, 1,1 milijarda biće data Kirgiziji, a 200 miliona dolara Tadžikistanu, koji će dobiti i još 200 miliona dolara u vidu smanjenih dažbina na isporuke naftnih proizvoda, a umesto 250 miliona dolara koliko je očekivao za iznajmljivanje 201. ruske vojne baze u toj zemlji. Rok korišćenja baze produžen je tokom septembarske posete ruskog predsednika Vladimira Putina Tadžikistanu, na 30 godina, bez naknade.

Komersant tvrdi da je dogovor o ovoj vojnotehničkoj saradnji Moskve sa Biškekom i Dušanbeom odgovor na učvršćivanje pozicije SAD u Uzbekistanu, koji ruski eksperti koje citira list ocenjuju kao rizičan.“To je rizičan korak sa teško predvidivim posledicama. Ruska Federacija ne samo da potpisuje podršku ne baš najstabilnijim režimima u Kirgiziji i Tadžikistanu nego pravi gest koji komplikuje i bez toga problematične njene odnose sa Uzbekistanom“, tvrdi Aleksej Malašenko, autor knjige „Centralna Azija: na šta računa Rusija“.

Trenutak povlačenja američke vojske iz Avganistana zaoštrio je interes Moskve da spreči učvršćivanje pozicija SAD u regionu. Jer još nedavno, tvrdi Komersant, Kirgizija, čija armija koristi vojnu opremu i naoružanje i iz 1938. i 1943, i Tadžikistan pokazivali su veliki interes da se snabdeju američkim oružjem iz Avganistana. Sad je tome stavljena prepreka. Prve isporuke ruskog oružja, pošto stručnjaci za odbranu usaglase liste, počeće sledećeg leta.

„Ove zamisli Moskve biće ovenčane uspehom, samo ako u njenom arsenalu, sem oružja, bude i meka moć, odnosno projekti za koje je zainteresovana ne samo državna elita nego i obični građani centralnoazijskih republika“, kaže za Komersant vojni stručnjak Vadim Kozjuljin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari