Najviše otpora iz akademske zajednice 1Foto: Hr.N1Info

Sadašnji učenici osmog razreda bi mogli biti prva generacija u Srbiji koja će polagati veliku maturu na kraju srednjeg obrazovanja.

Prema planu prosvetne vlasti, ako do kraja ove školske godine bude usvojena koncepcija opšte, stručne i umetničke mature i program ispita, veliku maturu polagaće đaci koji četvorogodišnje srednje obrazovanje završavaju školske 2020/2021, odnosno trogodišnje jednu godinu pre toga.
Radna grupa koja radi predlog koncepcije maturskih ispita još se ne oglašava sa konkretnim rešenjima, a nezvanično se pominje da će taj predlog biti sličan hrvatskom modelu državne mature. Boris Jokić, naučni saradnik Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba, za Danas govori o iskustvima Hrvatske u sprovođenju državne mature.

*Kako izgleda državna matura u Hrvatskoj?

– U Hrvatskoj se državna matura sastoji od obveznog i izbornog dijela. Obvezni dio čine ispiti iz matematike, hrvatskog i stranog jezika. Ovaj dio mature obvezan je za sve pristupnike. Za učenike gimnazija on je ujedno ima i certifikacijsku funkciju, jer uspješno polaganje sva tri ispita označava uspješan završetak gimnazijskog obrazovanja. Za sve druge pristupnike (učenike strukovnih škola, starije pristupnike, strane državljane…) ovaj dio ispita ima kvalifikacijsku svrhu upisa u visoko obrazovanje. Izborni dio čine ispiti iz svih ostalih predmeta. Ovi ispiti imaju isključivo kvalifikacijsku funkciju. Jedan od problema hrvatskog modela državne mature je upravo dvostrukost funkcija, budući da konstrukcija ispita zahtjeva jednoznačno određenje njihove svrhe.

*Koliko fakulteta je uvelo i posebnu proveru koju sami sprovode, mimo onoga što se polaže na državnoj maturi?

– Broj fakulteta koji je uveo dodatne provjere se povećava iz godine u godinu. Razlozi za to su po meni partikularni interesi akademske zajednice, njihova želja za zaradom i očuvanje uloge kontrolora cjelokupnog procesa. Razlog za takvu tvrdnju nalazim prije svega u kvaliteti ispitnih materijala koje fakulteti nude kao posebnu provjeru. Oni često ne zadovoljavaju osnovne parametre kvalitete, ali omogućuju ono što je elitama važno. Sredstvo kontrole i utjecaja.

*Šta su slabosti državne mature u Hrvatskoj? Videli smo da ste 2015. sličnu situaciju kao i Srbija na maloj maturi, jer su „procureli“ testovi.

– Osnovna slabost je da se nedovoljno radi na povećanju kvalitete ispitnih materijala kako bi se povećao udio zadataka kojima se ispituju viši kognitivni procesi kod učenika. Tu je i pitanje opstojnosti modela budući da se u Hrvatskoj svake godine izrađuje više originalnih verzija svakog pojedinog testa. Tu je naravno pitanje sigurnosti koje je više puta bilo aktualno u pogledu ispita državne mature. Osnovna je slabost činjenica da nije jednoznačno utvrđena funkcija ispita. Ipak mislim da možemo biti zadovoljni načinom na koji se ispiti provode u ovih gotovo deset godina.

*Gde je bilo najviše otpora? U Srbiji se pominje da su fakulteti protiv uvođenja maturskog ispita koji bi zamenio prijemni ispit, jer bi ostali bez prihoda od toga. Fakulteti to demantuju.

– Najveći otpori su bili i dalje jesu iz dijela akademske zajednice. Razlozi su isključivo interesni.

*Imate li preporuke za prosvetne vlasti u Srbiji, na šta treba da obrate pažnju?

– Važno je jasno odrediti čemu služe ti ispiti, osigurati financijska sredstva, neovisnost infrastrukture koja izrađuje i provodi ispitivanje, jasnu privolu škola, s jedne strane, i akademske zajednice, s druge, da stoje iza projekta, jasnu političku volju da se ispiti uvedu. Ako nemate sve ove elemente moja je preporuka da ne ulazite u ovakav složeni proces. Radi se o važnoj, korisnoj i skupoj igrački koja se nažalost može okrenuti protiv vas.

Matematika da bude obavezna

Matematičari u Srbiji predložili su da se na maturskom ispitu nakon završetka srednje škole, osim maternjeg jezika, obavezno polaže i matematika. Kako saznajemo, pismo je motivisano namerom da se na vreme reaguje povodom nagoveštaja u radnoj grupi koja priprema koncept velike mature, da matematika ne bi bila među obaveznim predmetima za učenike društveno-jezičkog smera gimnazija.

Svaki ispit zrelosti, kao kriterijum okončanja srednje škole i prelaska u život odgovornog građanina mora kao svoj sastavni deo sadržati i ispit iz matematike. Nikada niko, u poslednjih dve hiljade godina, nije ovu istinu negirao. Toga se i danas drže sve evropske nacije koje vode računa o svojoj budućnosti“, navodi se u zajedničkom saopštenju matematičara iz Srbije.
Oni kažu da je posebno važno u nastojanjima da građani Srbije budu ljudi koji dobro misle, pravilno argumentuju, logično zaključuju i svrsishodno odlučuju, kao i u svetlu razvoja savremene tehnologije i povećanja kapaciteta Srbije u oblasti informacionih tehnologija, što je od velikog značaja za napredak naše zemlje.

Zajedničko saopštenje potpisali su Društvo matematičara Srbije, Matematički fakultet UB, Matematički institut SANU, Matematička gimnazija u Beogradu, Nacionalni prosvetni savet – matematičari.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.