Naredna 2014. godina obeležiće se u Zrenjaninu kao godina naučnika Mihajla Pupina Idvorskog, odlučilo je Gradsko veće na sednici pre proteklog vikenda. Lokalna samouprava, javna preduzeća, ustanove i škole sačiniće program obeležavanja 160. godišnjice rođenja znamenitog naučnika.

Mihajlo Pupin bio je naučnik, pronalazač, profesor na Univerzitetu Kolumbija, nosilac jugoslovenskog odlikovanja Beli orao Prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD. Bio je i jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi. Takođe je dobio i Pulicerovu nagradu (1924) za autobiografsko delo „Od pašnjaka do naučenjaka“.

Mihajlo Pupin je tokom svog naučnog i eksperimentalnog rada dao značajne zaključke važne za polja višestruke telegrafije, bežične telegrafije i telefonije, potom rentgenologije, a ima i velikih zasluga za razvoj elektrotehnike. Njegovo najvažnije, najslavnije otkriće su bili Pupinovi kalemovi, zbog čega je njemu u čast proces korišćenja tih kalemova u telefonskim razgovorima na velikim razdaljinama nazvan „pupinizacija“. Dobitnik je mnogih naučnih nagrada i medalja, bio je član Francuske akademije nauka, Srpske kraljevske akademije, predsednik Njujorške akademije nauka, predsednik američkog saveza za napredak nauke i počasni doktor 18 univerziteta. Rođen je 27. septembra 1858. godine, u selu Idvor. Godine 1912. Kraljevina Srbija imenovala je Pupina za počasnog konzula u SAD. Ovu dužnost je obavljao sve do 1920. godine. Sa te pozicije on je mnogo doprineo uspostavljanju međudržavnih odnosa između Kraljevine Srbije, a kasnije Kraljevine Jugoslavije i SAD. Po završetku Prvog svetskog rata kao tada već poznati i priznati naučnik, ali i politički uticajna figura u Americi, uticao je na konačne odluke Pariske mirovne konferencije kada se odlučivalo o određivanju granica buduće Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U Americi je 1958. godine ustanovljeno odličje Medalja Mihajla Pupina, koja se dodeljuje svake godine za posebne zasluge, za doprinos nacionalnim interesima Amerike. Na listi nosilaca ovog priznanja nalazi se i Edgar Huver (1961), nekadašnji direktor američkog Federalnog istražnog biroa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari