Analiza stanja u ruralnom sektoru na području opštine Nova Varoš bila je tema edukativne radionice, nedavno održane u organizaciji Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, a pod pokroviteljstvom EXCHANGE 2 programa Evropske unije, sa kojim naša opština ima potpisan sporazum o tehničkoj pomoći i saradnji.

Svoja zapažanja na temu ruralnog razvoja u zlatarskom kraju, u prisustvu svega desetak učesnika tribine ( uglavnom predstavnika domaćih udruženja pčelara, voćara, proizvođača heljde i mlekara) izneo je tom prilikom saradnik EXCHANGE 2 programa Senad Hopić. On je ocenio da je ruralni sektor, iako prioritetan u strategiji razvoja opštine Nova Varoš, u veoma nepovoljnom položaju.

– Poljoprivreda u novovaroškom kraju delatnost je koja ne donosi značajniji profit i grana od koje se jedva preživljava. Decenijama unazad ova opština bila je orjentisana ka industriji, a nakon propasti ovog koncepta, stanovništvo, uglavnom ono koje je ostalo bez zaposlenja, vraćalo se na svoja imanja, ali zapuštena, sa zastarelom mehanizacijom i tananim znanjem o modernim tendencijama u agraru, istakao je Hopić . On je učesnike tribine podsetio da je na teritoriji naše opštine evidentirano ukupno 2.812 poljoprivrednih gazdinstava, što i nije tako loš podatak, ali je katastrofalna njihova starosna struktura i finansijska moć i kapital. Karakteristično je i da ovdašnji poljoprivrednici obrađuju male parcele na svom imanju, a više rentiraju tuđa, što je, prema Hopićevim rečima, veoma neuobičajena praksa. Struktura samog zemljišta je nezadovoljavajuća, jer su oranice zastupljene na oko tridesetak odsto ukupne površine, a usput je niže bonitetne klase, uz brojne erozije i klizišta. Uzgaja se uglavnom krompir, šargarepa, malina, a anketa koju su na terenu sproveli predstavnici EXCHANGE programa pokazala je da su tržišni viškovi čak i u ovim kulturama isuviše mali.

– Dominantna poljoprivredna grana je govedarstvo, ali zabrinjava podatak da u zlatarskom kraju ima ukupno 4.818 grla stoke, što je izuzetno malo i ispod svake granice održivosti. Za prosečan razvoj u ovoj oblasti potrebno je dostići cifru od najmanje osam hiljada grla. Ohrabruje, međutim, činjenica da skoro 90 odsto stočara ima više od pet grla, ali ako se ne zaustavi tendencija pada krupne stoke, i njihova egzistencija će biti ugrožena, upozorio je Hopić, uz konstantaciju da postoje i veliki problemi u poljoprivrednoj infrastrukturi, da su loši parametri u mlekarstvu, a da je neopravdano zapostavljen šumarski sektor. Senad Hopić je, inače, u proteklih nekoliko dana održao još nekoliko radionica, na kojima se govorilo o značaju udruživanja poljoprivrednih proizvođača, otežanom plasmanu mleka i zlatarskog sira, kao i o smernicama kako unaprediti ruralni sektor u zlatarskom kraju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari