Foto: Dalibor StuparGrađani u Novom Sadu protestovali su danas na ulazu u Futoški park, zbog planirane izgradnje hotela Hajat na mestu na kom je nekada bio hotel Park. Novi hotel planira da zauzme veću površinu sa dve poslovne zgrade i garažom, nego što je to bio slučaj sa nekadašnjim hotelom, a to podrazumeva da će se proširiti i na delove parka, ali i seču oko 230 stabala.
Demonstranti su oko stabala koja su predviđena za seču vezali crvene trake i poručili da građani ne pristaju na uništavanje zelene površine i parka, koji je spomenik prirode. Nosili su transparente “Kad pohlepa vlada, priroda strada”, “Bolesnoj deci otimaju kiseonik” i “Zločinac a ne investitor”.
U toku protesta prikupljani su potpise za peticiju da se zaustavi izgradnja ovih poslovnih kompleksa u Futoškom parku.
Advokatica Tanja Arsić kazala je na protestu da se generalni urbanistički park u Novom Sadu “svaki čas menja” i to tako da se parkovske površine menjaju u zone koje će služiti izgradnji.
Ona je rekla da je ove povređen javni interes, a to je ono što od političara nećemo čuti da govore, kao što ne govore o kvaliteti vazduha u ovoj zemlji, naročito u velikim gradovima.
– Ovaj deo koji će biti posečen nije bez razloga proglašen zaštitnom zonom. Njihova funkcija je da štite park i živi svet u njemu. Izgradnjom tri solitera koji prelaze gabarite starog Hotela park, mi ćemo imati devastiranu zaštitnu zonu. Staklo i beton direktno suprostavljeno parku i živim bićima koja ovde postoje – kazala je Arsić.
Kako je istakla ovo se sve desilo bez uvida javnosti u projekat i preko noći.
Investitor je dobio lokacijske uslove, a kako i zašto će to proširenje naknadno zahvatiti i zelene površine i parcele koje su promenile namenu, odgovor je u dva zakona.

– Država je donela leks specijalis o posebnim infrastrukturnim projektima koji je pod pritiskom EU nakon nekoliko godina ukinut. Zahvaljujući tom propisu rađeni su razni infrastrukturni projekti, bez javnih nabavki i netransparentno. Skupština jeste ukinula taj akt ali ono što nije poznato institucijama u EU je da su odredbe tog zakona prenete u dva pozitivna propisa u; Zakonu o eksproprijaciji i Zakonu o planiranju i izgradnji. Upravo to omogućava da skraćenim postupkom imamo parcelaciju ove parcele, automatizovano proglašenje javnog interesa i ubrzano prenošenje svojine na investitora, da praktično preko noći sve ovo postane privatna svojina – nastavila je ona.
Olgica Marinčić pejzažna arhitektica kazala je da parkovi nisu bitni samo po površini nego su oni sunđeri grada.
– Zemljište je bitno, humus se inače stvara 200 godina.. Ti sunđeri bilo da su visokokvalitetno obrađeni ili samo kao zelene površine jako su bitni da u gradu budu ravnomerno raspoređeni. Dakle, nije samo veličina, od 5 do 10 hektara koliko je standard važna, nego park treba sačuvati u obliku kakav je bio. Ovaj park je zapravo poslednji takav park ne računajući Kamenički – rekla je ona.
Futoški park je nastao od Futoške šume početkom 20 veka i od tada je na neki način ostao u ovim gabaritima. Sredinom druge polovine dvadesetog veka izgrađena su dva objekta Hotela park, koja su bila omiljena mesta Novosađana. Hotel je prošle godine srušen i na njegovom mestu se očekuje izradnja potpuno novog.
Više informacija iz Novog Sada čitajte na posebnom linku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


