Jedna spomen-ploča postavljena krajem prošle sedmice u ovom gradu, bila je povod da se ustalasa domaća politička javnost i ponovo otvore sporna pitanja. Naime, Bošnjačko nacionalno veće (BNV) u tehničkom mandatu, u okviru obeležavanje ove kao Godine bošnjačkog kulturnog nasleđa u Srbiji, na početku nove lučne zgrade u Novom Pazaru postavila je tablu sa likom Aćifa Hadžuahmetovića poznatijeg kao Aćif efendija.
Organizator je objasnio da ovakva obeležja postavlja na objektima u kojima su živele i radile „znamenite ličnosti iz bošnjačke istorije“ i da je to „ dug i zahvalnost za sve što su učinili za svoj narod“. Takvih tabli biće dvadesetak u svim sandžačkim opštinama u Srbiji i Crnoj Gori. Na svečanosti upriličenoj u novopazarskoj pešačkoj zoni u centru grada, tablu su otkrili Esad Džudžević, predsednik ovog BNV i Ahmedin Škrijelj, zamenik gradonačelnika Novog Pazara. Događaju je prisustvovao i ministar Sulejman Ugljanin.
KONTRAVERZNA LIČNOST
Tako je upravnik Novog Pazara za vreme Drugog svetskog rata i komandant muslimanskih jedinica u to vreme, ponovo došao u žižu interesovanja, ali i na sto novih koalicionih partnera aktuelne izvršne vlasti. Naime, Aćif efendiju osporavaju njegovi sunarodnici. Jedni ga smatraju nacionalnim herojem, najznačajnijim političarem za vreme Kraljevine Jugoslavije i u Drugom svetskom ratu, a drugi mu to osporavaju zbog saradnje sa nemačkom vojskom i pokušajem albanizacije svojih sunarodnika. Hadžiahmetović je rođen u Novom Pazaru, iz kojeg je pobegao nakon Balkanskih ratova. Vratio se 1920. godine i zajedno sa Ferhat beg Dragom, kojem je BNV, takođe, otkrilo spomen ploču u tutinskoj opštini, osnovao muslimansko-albansku partiju Džemijat, koja je zagovarala stvaranje Velike Albanije i četiri godine nakon osnivanja zabranjeno joj je delovanje. U drugom svetskom ratu Nemačka ga je odlikovala Gvozdenim krstom drugog reda, a nakon oslobođenja ovog grada pobegao je u Đakovicu, odakle je doveden i u januaru 1945. godine streljan u naselju Hadžet zbog saradnje sa okupatorom.
Priča o njegovoj rehabilitacija započeta je pre dve decenije. Najpre je Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka, čiji je lider Sulejman Ugljanin, na svojoj skupštini usvojila Deklaraciju Muslimanskog nacionalnog veća Sandžaka (sada Bošnjačkog nacionalnog veća) i odluku o Hadžiahmetovićevoj potpunoj rehabilitaciji. U februaru 2007. godine sadašnji predsednik BNV u tehničkom mandatu Esad Džudžević najavio da će „BNV na osnovu Zakona o rehabilitaciji, Okružnom sudu u Novom Pazaru uputiti zahtev za rehabilitaciju Aćifa Hadžiahmetovića“. Zagovornici njegove rehabilitacije tvrde da je „znamenita istorijska ličnost jer je organizovao odbranu Novog Pazara od srbijanskih četnika“. Priča o Aćif efendiji bila je aktuelna i pre skoro tri godine, kada je na fudbalskoj utakmici između Novog Pazara i Crvene zvezde, na ovdašnjem gradskom stadionu istaknut transparent „Stadion Aćif efendija“, a Državno tužilaštvo odmah najavilo pokretanje prekršajnog postupka protiv FK Novi Pazar i odgovornih lica. BNV je tada ocenilo da „državni tužilac ne bi trebalo da podleže pritisku dela elektronskih i pisanih medija i dela ekstremne srpske političke javnosti“ i da to ne doprinosi „jačanju Bošnjaka u državne institucije, niti postizanju potrebne stabilnosti, političkih i bezbednosnih prilika u zemlji i regionu“.
Drugo poluvreme ove priče, nastavljeno je ove sedmice kada su usledile reakcije i u centru pažnje se našao ministar Ugljanin. Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić odmah je najavio iniciranje razgovora na ovu temu i objašnjenje ministra Ugljanina, koji je dan ranije pisanje medija ocenio kao sramotno. „To je gomila zlonamernih laži koje podstiču međunacionalnu mržnju“ i pokušaj „da se gebelsovski tretira bošnjačko pitanje u Srbiji“. Sa sednice Vlade Srbije, „bliski izvori“ su javili da je rasprava o Aćif efendiji trajala sat vremene, da je potpredsednik Vučić rekao da „niko u vladi ne želi da provocira Bošnjake ličnostima iz istorije koje su za njih sporne, ali da se ne može dozvoliti glorifikacija ljudi koji su odgovorni za zločine i koji su za to dobili ordene nacističke Nemačke“ i da će ministarstva kulture I pravde dobila zadatak da pokrenu inicijativu za uklanjanje spomen ploče u Novom Pazaru.
SDA: NAŠ STAV POZNAT I NEPROMENJEN
Ugljaninova SDA je saopštila da je njen stav o Aćif efendiji poznat i nepromenjen od samog osnivanja stranke 1990. godine i da je zasnovan na jasnim i nepobitnim činjenicama, ali i da je u Vladu Srbije ušla „svesna činjenice da je u osnovi čine stranke sa kojima ima suprotstavljena mišljenja i stavove o mnogim pitanjima iz dalje i bliže prošlosti“.
– Nacionalne, verske i partijske razlike među članovima vlade i dalje postoje. Niko se nije odrekao svog identiteta, koji sa sobom nosi bezbroj različitosti i suprotnosti. Tolerancija u osnovi znači uvažavanje različitosti. Ovo je za sve strane dobar ispit zrelosti, navodi se u saopštenju ove partije.
Od ovakvog postupka političke opcije okupljene oko Ugljanina ogradila se politička opcija okupljena oko drugog bošnjačkog ministra i potpredsednika Vlade Srbije Rasima Ljajića, BNV, koje država ne priznaje, blisko muftiji Zukorliću i predstavnici nevladinih organizacija sa ovog prostora. Nepriznato BNV je osudilo „zloupotrebu lika i dela Aćif efendije“ i za to optužila SDA „čiji je cilj sticanje jeftinih dnevnopolitičkih poena“. U saopštenju koje je izdalo ovo BNV navodi se da će u narednom periodu „sa drugim bošnjačkim institucijama u potpunosti rasvetliti istorijsku ulogu i značaj Aćif efendije i drugih viđenijih Bošnjaka čija je istorijska uloga ili tendenciozno prekrajana i satanizovana ili u potpunosti nepoznata“.
Ramiz Crnišanin, kopredsednik Sandžačkog intelektualnog kruga (SIK), smatra da je Hadžiahmetović bio saradnik fašista i njegovu rehabilitaciju pokušava da ospori pred Višim sudom u Novom Pazaru. „Posle okupacije Novog Pazara, on je uzeo prezima Bljuta i izjašnjavao se kao Albanac. Novi Pazar, Mitrovicu, Vučitrn i Podujevo proglasio je za Veliku Albaniju. Uveo je potpunu albanizaciju, u osnovne škole doveo je nove učitelje Albance i tražio da se natpisi pišu na albanskom jeziku“, objašnjava Crnišanin. Semiha Kačar, predsednica Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda, smatra da „o ovakvim ličnostima treba da se izjasne ljudi od struke, a politika ovde nije konsultovala struku“.
– Činjenica je da se radi o čoveku koji se deklarisao kao Albanac. To nije ništa sporno i to je njegovo pravo. Ali mi nije jasno kako je neko posle 67 godina od smrti postao Bošnjak. Kome je sve to potrebno i da li je on nekome ostavio pisanu oporuku, pita naglašava Kačarova. Ona dodaje da „što se tiče odbrane Novog Pazara tu niko ne spori zasluge, već mu većina građana odaje priznaje, jer je spasio grad“. „Ali, tu nije kraj priče. Tu postoji više pitanje: o dva napada na Rašku, o stradanju srpskih sela na potezu Novi Pazar – Raška, stradanju dela Srba u ovom gradu, potpuno ignorisanje stradanja Jevreja u Novom Pazaru u martu 1942. i izostanak pružanja zaštite“, navodi ona.
Oštrica javnosti bila je usmerena ka ministru Ugljaninu, ali nekako je nezapaženo prošlo da je skupu prisustvovao i na njemu govorio tek imenovani državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Muhedin Fijuljanin. Fijuljanin je predstavljen kao potpredsednik IO BNV, koji je bio „srećan što se na prigodan način odaje počast jednoj od naših znamenitih ličnosti“ i „što budućim generacijama može da se približi uvid u našu prošlost“.
Nove aktivnosti
Za naredni period predsednik BNV Džudžević najavio je postavljanje „zavetne table na mestu gde je bila Gazi Isa-begova džamija“ u centru Novog Pazara koja je porušena 1936. godine i od sledeće godine pokretanje manifestacije „Stazama bošnjačkih velikana“, koja će se realizovati u svih jedanaest sandžačkih opština u Srbiji i Crnoj Gori. Neki u ovakvim aktivnostima BNV u tehničkom mandatu vide pripremu za raspisivanje novih izbora za BNV i u tom skladu „zauzimanje dobrih startnih pozicija“.
Tandir: Osudite i parastos Draži
Nepriznato BNV, čiji predsednik je Samir Tandir, od političkih aktera u Sandžaku očekuje da počnu da se bave životnim pitanjima građana, „a pitanja koja se tiču kulture, tradicije i nauke prepuste institucijama koje su za to kompetentnije“. Tandir je pozvao bošnjačke ministre da osude davanje parastosa Draži Mihajloviću u gradskoj crkvi u Novom Pazaru jer je to „provokacija i pokušaj rušenja dobrih međuljudskih i međunacionalnih odnosa u Novom Pazaru i Sandžaku“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


