Osumnjičeno deset crnogorskih državljana

Iz Državnog tužilaštva Hrvatske stigli su crnogorskom tužilaštvu dokazi protiv desetoro državljana Crne Gore zbog sumnje da su počinili ratne zločine u logoru Morinj, kraj Risna, u kojem su, kako se tvrdi, krajem 1991. godine držani i mučeni hrvatski zarobljenici.
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Sonja Bošković preuzela je u kotorskom tužilaštvu od županijskog državnog tužioca Dubrovnika Damira Jasprice kopiju istražnih spisa „slučaja Morinj“, saopšteno je iz kancelarije vrhovnog tužioca Crne Gore Vesne Medenice.
Spisi hrvatskog tužilaštva i istražnog sudije Županijskog suda u Dubrovniku, gdje je vođena istraga o tome šta se događalo u Morinju, biće proslijeđeni višem tužiocu u Podgorici koji treba da ocijeni da li ima dokaza za dalje procesuiranje tog predmeta, saopšteno je iz crnogorskog tužilaštva. Zamjenik glavnog tužioca Hrvatske za ratne zločine Antun Kvakan izjavio je podgoričkim „Vijestima“ da je crnogorskim kolegama proslijeđena kopija cjelokupnog predmeta i da on obuhvata ukupno 18 osoba zbog sumnje da su počinile zločine u Morinju.
– Od tog broja desetoro je iz Crne Gore. Mi smo im ustupili dokaze kako bi ocijenili da li ima elemenata za krivično gonjenje – dodao je Kvakan.
Hrvatski tužilac odbio je da kaže čiji su državljani ostali osumnjičeni u ovom predmetu.
Kvakan je rekao da se u Hrvatskoj vodi još jedna istraga u kojoj se sumnjiče crnogorski građani da su za vrijeme ratnih događaja počinili zločine, ali nije želio da saopšti o čemu se radi.
U Županijskom sudu u Dubrovniku vodi se istraga i protiv pet osoba za logor u Bileći za kojima je raspisana potjernica, pa je moguće da se od Crne Gore traže i podaci o tim osobama ukoliko imaju prebivalište, ili su pak boravile na crnogorskoj teritoriji, saznaju „Vijesti“.
Za logor u Morinju crnogorska javnost saznala je tek sredinom devedesetih i to je dugo bila tabu tema. Tek kada su 28. jula prošle godine vrhovni tužioci Crne Gore i Hrvatske Vesna Medenica i Mladen Bajić potpisali Sporazum o saradnji u gonjenju učinilaca krivičnih djela – ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kojim se, između ostalog, predviđa i da crnogorsko tužilaštvo podiže optužnice protiv svojih državljana koji su u Hrvatskoj optuženi za ratni zločin, a nisu dostupni hrvatskom pravosuđu, počelo se češće govoriti i o tom logoru.