"Ma neće se meni dogoditi": Deca u opasnosti, roditelji u problemu - da li je pirotehnika previše dostupna u Srbiji? 1Foto: Pixabay/PublicDomainPictures

Duboko ukorenjen običaj ispaljivanja vatrometa i bacanja različitih vrsta petardi nije izostao ni tokom prethodnih novogodišnjih praznika. Iako je MUP upozoravao građane na moguće posledice, ukoliko se pirotehnika ne koristi na pogodan način, incidenti su se svakodnevno nizali.

Prema propisima u Srbiji, pirotehnika spada u eksplozivne materije i mogu je koristiti samo punoletni građani.

Ipak, u praksi je i ove godine nešto bilo drugačije.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih prilikom neoprezne upotrebe pirotehničkih sredstava, ili upotrebe ovih sredstava neodgovarajućeg kvaliteta, tokom novogodišnjih i božićnih praznika (decembar 2024.-januar 2025.)  povređene su 54 osobe, od kojih je 18 zadobilo teške telesne povrede.

Među njima je i 30 dece od toga deset sa teškim telesnim povredama.

U odnosu na isti period u prethodnoj godini, kada je zabeleženo 32 povređenih, od čega je 17 dece, primetno je da se taj broj skoro pa udvostručio.

Ukoliko roditelji odluče da deci ne priušte zadovoljstvo bučnog običaja i takmičenja sa vršnjacima, nažalost, pirotehnička sredstva mogu da pronađu put do njih jer su i dalje lako dostupna na sivom tržištu, što objašnjava povećan broj incidenata iz godine u godinu.

Prema podacima MUP-a u periodu novogodišnjih i božićnih praznika oduzeto je ukupno 145.578 grama pirotehničkih sredstava na prodajnim mestima poput pijaca, tržnih centara i štandova.

Izaraženo u komadima, oduzeto je ukupno 120.588 pirotehničkih sredstava, od čega je 116.935 sitne pirotehnike (petarede), 1.503 raketa, 150 dimnih bombi, 683 vatrometa, 25 baterija, 52 baklje i 1.222 komada ostale pirotehnike.

U istom periodu 2023/2024. godine, taj broj je iznosio 103.675, od čega je 101.075 sitne pirotehnike (petarde), 1.282 rakete, 174 dimnih bombi, 291 vatrometnih boksova, 4 baterije, 112 baklji i 737 komada ostale pirotehnike.

Incidente sa pirotehnikom moguće je smanjiti pravilnom upotrebom pirotehničkog sredstva shodno naznačenoj deklaraciji na proizvodu, doslednom primenom odredbi da pirotehnička sredstva ne smeju da upotrebljavaju maloletnici kao i upotrebom na mestima na kojima se ne remeti javni red i mir, saopštava MUP.

Žana Pavlović, dečja psihološkinja, navodi da se zabrinjavajuća statistika ogleda kroz nemar roditelja i nedovoljnu želju da se adekvatno sagleda problem.

„Roditelji nisu dovoljno svesni posledica, niti razmišljaju o njima. Čini mi se da je u našem mentalitetu prisutno ono mišljenje ‘ma neće se meni dogoditi, događa se nekome drugom’. Istina je potpuno drugačija, dogodiće se baš nama ako se nađemo u situaciji da koristimo pirotehniku, naročito deca mlađa od 14 godina, jer nisu u stanju da kontrolišu sve uslove koji bi mogli dovesti do povreda. Povrede su strašne. Ne samo to, ako razmišljamo malo šire, zagađujemo okolinu, a nažalost, pate i životinje“, dodaje  Pavlović.

Tiktok izazov

Osim što se pirotehnika posmatra kao vid zabave, tokom praznika pojavio se trend na poznatoj društvenoj mreži Tiktok, koji su mediji opisali kao “izazov držanja u ruci zapaljene petarde”.

Koliko su prethodno zabeleženi slučajevi u direktnoj vezi sa uticajem društvenih mreža, Žana Pavlović ne može sa sigurnošću da tvrdi ali napominje da različite mreže uglavnom loše utiču na stavove i razvoj dece i mladih, poput Tiktoka koji je u pojedinim zemljama i zabranjen.

Kako kaže, nesumnjivo je da se preko takvih mreža reklamira nesavesno korišćenje.

“Kada dete koristi različite društvene mreže, treba ih koristiti pod nadzorom roditelja, a ono na šta roditelji budu fokusirani jeste vreme provedeno na internetu, umesto da fokus prebace na sadržaj”, dodaje naša sagovornica.

Povrede nastale usled korišćenja mogu biti opasne po život, a u najvećem broju slučajeva stradaju šake i prsti, a neretko dolazi i do povreda očiju i lica i ušiju.

Sa druge strane, Pavlović navodi da kazne očigledno nisu dovoljno velike, te da je neophodno pooštriti ih, gde će roditelj ipak bolje da razmisli da li će doći u situaciju da prekrši zakon.

Na kraju, delimično rešenje, ili bar pokušaj eliminisanja ovog problema vidi u edukaciji, kako dece tako i roditelja, ističući da treba menjati način razmišljanja, ali i kulturu slavlja tokom praznika.

“U nekim krajevima je tradicija ovakav vid obeležavanja praznika, a takvi obrasci se generacijski prenose. Treba raditi na tome da nam vreme praznika bude vreme za radost, a ne za tragedije. Nažalost, u zadnje vreme sve više svedočimo takvim događajima, naročito jer su oružje i pirotehnika neretko prisutni u domovima”, kaže Pavlović.

Upozorenje MUP-a

MUP napominje da je paljenje pirotehničkih proizvoda ili pucanje protivpravno delo protiv javnog reda i mira definisano kao prekršaj u članu 17. Zakona o javnom redu i miru, gde je u stavu 1. propisana novčana kazna od 50.000 do 100.000 dinara ili rad u javnom interesu od 40 do 120 časova za lice koje paljenjem pirotehničkih proizvoda narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana, dok je u stavu 3. propisana kazna zatvora od 30 do 60 dana ukoliko se prekršaj izvrši u grupi od tri i više lica.

Autorka je polaznica Danasove škole novinarstva.

Projekat „Danasova škola novinarstva je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.

​Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

"Ma neće se meni dogoditi": Deca u opasnosti, roditelji u problemu - da li je pirotehnika previše dostupna u Srbiji? 2

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari