Porast etničke distance

Većina crnogorskih građana prije bi stupila u brak sa pripadnikom druge nacionalnosti nego što bi pristali da im on bude na rukovodećem položaju u državi – pokazalo je istraživanje javnog mnjenja u Crnoj Gori, koje je obavio podgorički Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o etničkoj distanci.
Distanca između etničkih skupina u Crnoj Gori je, godinu poslije referenduma, u blagom porastu.
Miloš Bešić, metodolog iz CEDEM kaže da etnička distanca gotovo ne postoji prema Crnogorcima, a vrlo je malo izražena prema Srbima.
„U istraživanju 2004. godine najveća distanca bila je prema Romima, a sada prema Albancima. Imamo rast etničke distance prema svim etničkim skupinama. Prema istraživanju, na skali od jedan do devet, najnetolerantniji su Srbi sa ocjenom od 4,4, iza njih su Crnogorci i Muslimani/Bošnjaci 3,6, a najtolerantniji su Albanci sa ocjenom 2,9“, rekao je Bešić objašnjavajući rezultate istraživanja.
Istraživanje je pokazalo da bi sa Albancima u istoj državi pristalo da živi 52,3 odsto ispitanika. Najveći procenat anketiranih pristao bi da živi u zajedničkoj državi sa Crnogorcima i Srbima: 96,3, odnosno 91,4 odsto. Sa Bošnjacima bi u istoj državi živjelo 75 odsto, a najmanji procenat je u tom pitanju, pored Albanaca, pripao Hrvatima i Romima – po 63,3 odsto. Svega 48 odsto ispitanika odgovorilo je da nema ništa protiv da ima Albance u komšiluku. Prema Romima je sljedeća najveća distanca, zatim prema Hrvatima.
Za saradnike na poslu najpoželjniji su Crnogorci i Srbi, a najnepoželjniji Albanci i Romi. Distanca raste u odgovorima na pitanje koga bi mogli da vide kao svog pretpostavljenog i veoma je izražena prema Romima i Albancima – svega 34,5 odsto ispitanika želi za šefa Roma, a 35,9 odsto Albanca. Svaki drugi građanin ne želi Hrvata za šefa, a Bošnjaka bi željelo 57,5 odsto ispitanih.
„Na pitanje koga bi željeli da vide na rukovodećem položaju u državi, svi ispitanici su pokazali najveći mogući stepen distance prema svima, osim Crnogorcima. To govori da je Crna Gora još političko društvo“, objašnjava Bešić.
Ispitanici bi najteže prihvatili da sami ili njihova djeca uđu u brak sa pripadnicima drugih nacija. Sa Romima bi to uradilo svega 17,7 odsto, Albancima 22,3, Hrvatima 34,1, a Bošnjacima 36,6, Srbima 80, a Crnogorcima 86 odsto ispitanika.
Isto istraživanje pokazalo je da izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović uživa povjerenje građana, dok je Demokratska partija socijalista i dalje najpopularnija stranka.
Ćalovićeva je u istraživanju CEDEM-a dobila prosječnu ocjenu 3.18, na drugom mjestu je premijer Željko Šturanovic sa 3.14, trećem lider Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević sa 3.10 i na četvrtom predsjednik DPS-a Milo Đukanović sa 3.09. Predsjednik Filip Vujanović nalazi sa ne petom mjestu sa ocjenom 2.99. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić nalazi se na devetom mjestu sa ocjenom 2.45.
Predsjednik CEDEM-a Srđan Darmanović kazao je na konferenciji za novinare da je prvi put da se u Crnoj Gori, prema istraživanjima, žena nalazi na prvom mjestu po prosječnoj ocjeni.
Istraživanje je pokazalo da DPS u ukupnom biračkom tijelu ima povjerenje 28.8 odsto birača, drugi je Pokret za promjene sa 15,7, na trećem mjestu Srpska narodna stranka sa 8.5, dok je četvrta Socijalistička narodna partija sa 4,3 odsto.
Socijaldemokratsku partija podržava 2,5 odsto, Stranku srpskih radikala 2,1, Liberalnu partiju dva, a Narodnu stranku 1,6 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je trenutna izborna snaga DPS 41,1 odsto, PZP 22,4, SNS 12,2, SNP 6,1, SDP 3,6, SSR tri, LP 2,8 i NS 2,3 odsto. Građani i dalje najveće povjerenje imaju u Srpsku pravoslavnu crkvu, sa koeficijentom povjerenja 3,4, zatim u predsjednika Crne Gore 2,86, Vladu 2,8, policiju 2.68.