Jučerašnji mirovni samit u Minsku između predstavnika Francuske, Nemačke, Rusije i Ukrajine zasenili su žestoki sukobi na istoku Ukrajine. Iz Kijeva su stigle informacije da je više od 20 ljudi ubijeno u napadu proruskih separatista u blizini železničke stanice u Debaljcevu, u najžešćem napadu za devet meseci rata.
Separatisti koji su „bacili u vodu“ primirje potpisano u septembru takođe u Minsku pokušavaju da opkole vladine snage u Debaljcevu, strateškoj lokaciji koja bi im bila bitna spona sa glavnim uporištima.
Rojters piše da je cilj sukoba pred sam početak samita u suštini bio da prisile ukrajinskog predsednika Petra Porošenka da prihvati dogovor kojim bi bili priznati teritorijalni dobici separatista.
Ipak, očekivanja od samita su veoma mršava, kažu upućeni, imajući u vidu da evropski zvaničnici priznaju da će separatisti, koji napreduju, teško odustati od osvojenih teritorija. Nekoliko sati pre početka pregovora, čak je bilo pitanje da li će razgovori biti otkazani. „Postoje brojni problemi koje treba rešiti. Ovo je verovatno poslednja šansa za pregovore“, kazao je šef francuske diplomatije Loran Fabijus za francuski Inter radio.
Ipak, u Moskvi gaje optimizam, piše Rojters. Ruski diplomatski izvori kažu da postoji 70 odsto verovatnoće da će sporazum biti postignut. „Nije predsednik bez razloga otputovao u Minsk“, kaže jedan izvor iz ruske vlade.
Predstavnici pobunjeničkih snaga nisu pozvani na sastanak, ali su u utorak uveče učestvovali u odvojenim sastancima sa takozvanom „kontakt grupom“, a koja uključuje Ukrajinu, Rusiju i predstavnike OEBS-a. Na sastanku grupe nije postignut napredak, piše Russia Today (RT), iako izvori bliski razgovorima kažu da je načelno postignuta saglasnost o sporazumu o prekidu vatre. Sve strane su dale garancije da će plan biti primenjen ukoliko glavni pregovori donesu konkretne rezultate, prenose izvori RIA Novosti. „Strane su se preksinoć dogovorile da obustave sukobe i povuku naoružanje. Kijev sa svoje strane garantuje to. Predstavnici samoproklamovanih republika objavili su takođe svoje garancije“, kažu diplomatski izvori na koje se poziva RT.
Razgovori u Minsku usresređeni su na postizanje sporazuma o prekidu vatre, povlačenju teškog naoružanja i stvaranju demilitarizovane zone. Dok ukrajinska vlada traži utvrđivanje demarkacione linije na osnovu propalog sporazuma o prekidu vatre iz septembra prošle godine, pobunjenici žele novo primirje u svetlu sopstvenih prednosti koje su na terenu ostvarili u proteklih nekoliko nedelja, piše Bi-Bi-Si. „Želimo da živimo sami“, kaže jedna žena iz Donjecka. „Većina ljudi ne želi da vlada ukrajinski predsednik Porošenko“.
Porošenko je u noći između utorka i srede posetio ukrajinski vojni štab u Kramatorsku, gde je u raketnim napadima ubijeno sedam civila i četvorica vojnika. „Ovo je zločin protiv čovečnosti. Nalazimo se gotovo 50 kilometara od linije fronta a ruski pobunjenici i teroristi napadaju civile i mirni grad Kramatorsk. Ovo je apsolutno neprihvatljivo“, kazao je Porošenko.
Budući da sve strane nastoje da osvoje što više teritorije pre eventualnog sporazuma o prekidu vatre, strahuje se da bi nasilje moglo da potkopa pokušaje da se obezbedi dugoročni dogovor, piše Rojters.
Američki predsednik Barak Obama u utorak uveče je u telefonskom razgovoru sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom poručio da bi trebalo da iskoristi priliku za razgovore u Minsku, te da će Rusija „platiti veću cenu“ ako nastavi „agresivne akcije“ u Ukrajini. Obama je, takođe, odbacio da isključi mogućnost slanja naoružanja Kijevu ukoliko diplomatija ne uspe, što bi po mišljenju Rusije samo pogoršalo krizu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


