„Priština ne mari za izbeglice“

Svim licima ubrzo su obezbijeđeni šatori, hrana, voda, zdravstvena zaštita, a šatore koji su bili razlog nezadovoljstva raseljenih lica za dva mjeseca, kako je najavljeno iz operativnog tima, zamijeniće kontejneri. Za nabavku oko 150 kontejnera, kako je novinarima saopštio Šofranac, potrebno je između milion i milion i po eura, što nije malo novca. Inače, za raseljena lica sa Kosova od ranije je predviđena izgradnja stambenih objekata, što je takođe skup projekat jer većina njih želi da ostane u Crnoj Gori, dok je veoma malo zainteresovanih za povratak na Kosovo.

– Od 8.611 interno raseljenih osoba sa Kosovo, koliko ih sada boravi u Crnoj Gori, za povratak na Kosovo trenutno je zainteresovano 319 osoba, odnosno 60 porodica. Crna Gora čini sve što je u njenoj moći da im pomogne i prilikom povratka i života u našoj državi – kaže za Danas Željko Šofranac, direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Crne Gore, podsjećajući da je ZZZIC u više navrata organizovao odlazak raseljenih lica na Kosovo radi pribavljanja dokumenata.

Naš sagovornik kaže da Zavod od 2006. godine ima odličnu saradnju sa Komesarijatom za raseljena lica Srbije, kao i drugim institucijama Vlade Srbije koje se bave ovim pitanjima, dok je sa predstavnicima vlasti Kosova drugačija situacija. Inače kada je riječ o povratku raseljenih iz Crne Gore na Kosovo, od 2005. godine, od kada Zavod vodi tu evidenciju, na Kosovo se vratilo ukupno 2.700 osoba.

– Saradnja s kosovskim vlastima u vezi sa ovim pitanjima nije najbolja. Često smo se susretali sa ministrima i drugim relevantnim predstavnicima kosovskih vlasti koji se bave ovim pitanjima na visokom nivou, ali sem deklarativnog njihovog iskazivanja interesovanja za povratak i pomoć tim ljudima, nijesmo postigli željene rezultate. To smatramo nedostatkom i mislimo da kosovke vlasti u tom smislu treba da postignu veći napredak u ispunjavanju međunarodni standarda. Znači, rezultate koje smo postigli na Kosovu, a koji se odnose na pribavljanje dokumenata i povratak postigli smo u saradnji sa nekim lokalnim zajednicama, prije svega u Pećkom okrugu. To smo postigli bileteralnim putem sa tim opštinama uz pomoć UNHCR- a i Danskog savjeta za izbjeglice – kaže Šofranac.

Govoreći o statusu i materijalnom položaju izbjeglica, Šofranac podsjeća da od 8.611 lica sa Kosova, kao i 3.156 izbjeglih iz bivših jugoslovenski republika, koliko ih trenutno boravi u Crnoj Gori, do sada je 4.828 raseljenih i interno raseljenih lica dobilo status stranca sa stalnim nastanjenjem. Različitih su struktura i kategorija, a najbrojniji su Romi kojih ima 3.100.

– Romi su evidentno najugroženiji, mnogi od njih nemaju dokumenta. Crna Gora je jedinstven primjer u svijetu po tome što tim ljudima obezbeđuje odlazak na Kosovo, pomaže im da na šalterima dobiju dokumenta, vraća ih u Crnu Goru da bi oni aplicirali za status stranca, a ovdje za njih gradi i stambene objekte. To nema nigdje u svijetu – kaže Šofranac, podsjećajući da je Crna Gora od dolaska prvih izbjeglica iz BiH i Hrvatske do dolaska raseljenih lica sa Kosova, uvijek dobijala visoke ocjene kada je u pitanju prijem i zbrinjavanje izbjeglica.

Stambeni program od 27 miliona evra

Kroz stambeni program za Crnu Goru koji se odvija u okviru Zajedničkog regionalnog programa za trajno rješavanje pitanja izbjeglica, koje su razvile BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora u saradnji sa UNHCR-om, Evropskom komisijom i drugim međunarodnim partnerima, predviđeno je obezbjeđenje sredstava za rješavanje stambenog pitanja za 6.036 osoba odnosno 1.177 domaćinstava. Istim programom predviđena je gradnja 907 stambenih jedinica, isporuka građevinskog materijala za još 120, gradnja 60 montažnih kuća, 90 smještajnih jedinica u Domu starih u Pljevljima. Ukupna vrijednost stambenog projekta za Crnu Goru iznosi više od 27 miliona eura.