Produženje mandata kroz v. d. status: Kako je Bujošević ostao na čelu RTS-a? 1Foto: Shutterstock/ToskanaINC

Umesto da Radio-televizija Srbije juče dobije novog prvog čoveka, Dragan Bujošević je ostao i dalje na čelu RTS-a ali kao v. d. direktora. Iako je Upravni odbor najavio sednicu sa početkom u 14 časova, na kojoj je trebalo da se odlučuje o novom čelniku, od toga se naprasno odustalo te se odlučivalo ko će biti v. d.

Pitanje je šta se dešavalo iza kulisa sednice UO koja je kasnila gotovo dva sata, a možda i uoči same sednice, kada se nije raspravljalo o kandidatima koji su prošli na konkursu za direktora.

Otvara se dodatno pitanje – zašto bi se odlučivalo ko će biti vršilac dužnosti a ne novi direktor, kada su sa kandidatima već obavljeni razgovori.

Klanšček: Bujoševiću je samo produžen status

Produženje mandata kroz v. d. status: Kako je Bujošević ostao na čelu RTS-a? 2
foto (BETAPHOTO/MILOŠ MIŠKOV)

Draganu Bujoševiću juče jeste istekao mandat, ali po pravilniku a i prema rečima samog predsednika UO RTS-a Branislava Klanščeka – Bujošević nakon dva mandata ne može biti čak ni v. d.

„Čak i da je juče izabran novi direktor, Bujošević bi vršio funkciju do isteka mandata, odnosno, do 2. februara. Ako se ne izabere novi direktor nakon toga, on svakako neće moći da obavlja funkciju. Jasno je definisano u pravilniku u članu 6, stav 7, koji kaže da za vršioca dužnosti generalnog direktora ne može biti izabrano lice ako je već imenovano za generalnog direktora onoliko puta koliko može biti imenovano na tu funkciju, a to je dva puta“, naveo je Klanšček za Danas sredinom decembra prošle godine.

Klanšček sada navodi da juče na sednici uopšte nije na dnevnom redu bio izbor generalnog direktora. Za razliku od decembra, predsednik UO RTS-a danas kaže da je Bujoševiću samo produžen status za period dok se ne okonča postupak biranja generalnog direktora.

„Zakonski rok kaže 45 dana od dana otvaranja koverti, to je početak marta najkasnije, što ne znači da nećemo za dve nedelje glasati o tome. Poslednja koverta je otvorena 26. januara, dakle, 45 dana od tog dana je zakonski rok. Bujoševiću je samo produžen status jer ne možete sada nekoga da postavljate na to mesto na dve nedelje, niko neće prihvatiti“, naglašava Klašček.

Ukazuje da zakon kaže da ako niko od kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu postavlja se vršilac dužnosti.

„Imali smo situaciju da je Bujoševiću danas poslednji radni dan, da nismo postavili nekog privremeno blokirali bi rad ustanove, morali smo da se snađemo. U narednih 10-15 dana ćemo glasati po konkursu“, navodi Klanšček.

Kako kaže, nije postojao poseban razlog zašto se juče na dnevnom redu sednice nije raspravljalo o imenovanju generalnog direktora javnog servisa.

„Neformalno sam pričao sa članovima Upravnog odbora, oni su rekli da bi još malo da razmisle i pogledaju programe rada, da ne prelamamo. Imali smo razgovore u petak i ostavili još koji dan da razmislimo. Zbog toga smo izabrali vršioca dužnosti jer desetak dana neće ništa da promeni. Ništa se misteriozno i tajanstveno nije dogodilo juče, konkurs nije propao, kako su preneli mediji“, objašnjava Klanšček.

Veljanovski: Pravila se tumače kako kome odgovara

Produženje mandata kroz v. d. status: Kako je Bujošević ostao na čelu RTS-a? 3
Foto FoNet Milica Vučković

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski objašnjava da Bujošević može da bude v.d. direktora, ako ga Upravni odbor imenuje, jer taj status nije isti kao status direktora.

„Problem je što je RTS internim aktima omogućio da neko bude direktor i u 73. godini. Drugim rečima, kada im odgovara ili kad to želi neko izvan RTS-a oni se drže i drugih zakona koji nešto dozvoljavaju, a nešto ne, a kada im ne odgovara oni se pozivaju na sopstvene dokumente. U ovom slučaju ignorišu Zakon o radu“, ukazuje Veljanovski.

Ocenjuje da se od kandidata za ovu poziciju ne može očekivati ništa dobro, a može da bude i gore.

„Niko od onih koji su prihvaćeni kao kandidati ne odgovara funkciji direktora javnog servisa, ali dok je sadašnje vlasti neće se ni javiti neko ko bi mogao uspešno da obavlja taj posao“, zaključuje Veljanovski.

Da li diploma Manje Grčić koči izbor novog generalnog direktora?

Produženje mandata kroz v. d. status: Kako je Bujošević ostao na čelu RTS-a? 4
foto: Antonio Ahel/ATAImages

Kako nezvanično saznajemo, i sam Bujošević je bio spreman za odlazak i krajem prošle sedmice se oprostio sa saradnicima.

Spekuliše se, međutim, da je glavni razlog zbog kog juče nije biran novi direktor taj što je za tu poziciju viđena Manja Grčić, međutim, njena diploma ja, kako navode naši izvori, sporna.

„RTS sklapa višemilionske ugovore sa velikim međunarodnim organizacijama za prenos Olimpijskih igara, Evroviziju i mnoge druge. Zamislite da na čelo RTS-a dođe osoba koja ne ispunjava kriterijume, pa neko sutra podnese tužbu? Ne samo što bi RTS izgubio kredibilitet, već i ogromne sume novca, s obzirom da bi ugovori postali nevažeći, ukoliko ih potpiše osoba koja ne može da bude na tom mestu“, kaže za Danas izvor iz RTS.

Udruženje novinara Srbije saopštilo je da iz diplome koju je Manja Grčić podnela na konkurs za generalnog direktora RTS-a proizilazi da ona nosi 180 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem u Velikoj Britaniji, dok Zakon o javnim medijskim servisima predviđa da kandidat za generalnog direktora mora imati diplomu sa 240 ESPB bodova.

Ovu informaciju nismo uspeli da proverimo jer generalna sekretarka RTS-a Marijana Gojković nije odgovorila na pitanja Danasa da li je Grčić nostrifikovala svoju diplomu i da li je to uslov da bi se prijavila na konkurs.

Na naš poziv da razjasni ovu nedoumicu nije odgovorila ni Grčić, a prema našim nezvaničnim saznanjima ona je na konkurs priložila samo prevod diplome overen kod sudskog tumača.

Da li je nostrikacija neophodna za zaposlenje na mestu direktora Javnog medijskog servisa, te da li je Manja Grčić podnela zahtev za priznavanje diplome pitali smo i Agenciju za kvalifikacije, ali ni posle dva pokušaja nisu želeli da odgovore.

Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija propisuje da se zahtev za profesionalno priznavanje diplome stečene na inostranoj visokoškolskoj ustanovi podnosi upravo Agencija kvalifikacije.

„Profesionalno priznavanje vrši ENIC/NARIC centar, kao organizacioni deo Agencije, po prethodno izvršenom vrednovanju stranog studijskog programa, u skladu sa ovim i zakonom koji uređuje visoko obrazovanje“, precizirano je Zakonom o NOK-u.

Kako se dodaje, rešenje o profesionalnom priznavanju posebno sadrži: naziv, vrstu, stepen i trajanje (obim) studijskog programa, odnosno kvalifikacije, koji je naveden u stranoj visokoškolskoj ispravi – na izvornom jeziku i u prevodu na srpski jezik i naučnu, umetničku, odnosno stručnu oblast u okviru koje je ostvaren studijski program, odnosno vrstu i nivo kvalifikacije u Republici Srbiji i nivo NOKS-a kojem kvalifikacija odgovara.

Rešenje o profesionalnom priznavanju se donosi u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva.

Međutim, zakon pravi izuzetak za visokoškolske ustanove koje se nalaze na listama najboljih svetskih univerziteta, među kojima je i Šangajska lista, jer se u tom slučaju rešenje o priznavanju diplome donosi bez sprovođenja postupka vrednovanja stranog studijskog programa u roku od osam dana od dana prijema urednog zahteva.

Univerzitet u Lidsu, koji je završila Manja Grčić nalazi se između 150. i 200 mesta na Šangajskoj listi, iz čega proizilazi da se priznavanje može završiti u pomenutom roku.

Podsetimo, landidati koji imaju uredne i potpune prijave za konkurs za generalnog direktora Radio televizije Srbije su Dejan Stanković, Slađana Ivančević, Miloš Tanasković, Manja Grčić i Stanislav Veljković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari