Delovanje vladajućih elita u sektoru bezbednosti u Srbiji bilo je, pre svega, pod uticajem dnevnopolitičkih događanja, jer su one kalkulisale i procenjivale koji im potezi mogu koristiti, a u manjoj meri koji su efikasni i neizbežni sa stanovišta sistema, ocenio je juče Miroslav Hadžić, predsednik Upravnog odbora Centra za civilno-vojne odnose, na otvaranju okruglog stola „Dokle je stigla reforma bezbednosti u Srbiji“.

Inače, reforma sektora bezbednosti u Srbiji od 2006. do 2008. ocenjena je prosečnom ocenom dva u „Godišnjaku reforme sektora bezbednosti u Srbiji“ koji je publikovao Centar za civilno-vojne odnose, zajedno sa izdavačkom kućom „Dangraf“.

Hadžić je naglasio i da su nove vlasti nakon promena 2000. u reformu i reorganizaciju službi bezbednosti ušle nespremne, bez jasnog koncepta i smisla, pa se zato personalne promene pokušavaju prikazati kao reforme. On je istakao da je zbog raznih promena vladajućih koalicija reforme u sektoru bezbednosti uveliko zavise od „personalne partijske slike“, a dolazak na vlast se pre svega doživljava kao mogućnost da se uspostavi civilna kontrola tog sektora kao oblik lične ili partijske kontrole. Prema njegovim rečima Srbija je ušla u „drugu generaciju reformi time što je prošle i ove godine donela strategije i zakone koji se odnose na vojsku i odbranu“.

– Postoje situacije, one su predviđene zakonom, kada neki postupci nekih državnih organa bar za određeno vreme ne mogu biti dostupni javnosti – naglasio je Šabić.

 

Najbolja ocena za vojsku

U godišnjaku su objavljene ocene o reformisanosti vojske, policije, bezbednosno-obaveštajnih službi, državnih organa sa određenim policijskim ovlašćenjima (carina, poreska policija, Uprava za sprečavanje pranja novca), zatvora, privatnih bezbednosnih kompanija, kao i državnih i nezavisnih tela zaduženih za njihovu kontrolu i nadzor (Skupština, pravosuđe, organizacije civilnog društva). Na skali ocena od jedan do pet, indeks reformisanosti vojske je 2,71, policije 2,49, službe bezbednosti 2,14, Skupštine i organizacija civilnog društva 2,3, pravosuđa 2,5, zatvora 2,1, a privatnih bezbednosnih kompanija 1,5.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari