Rašković pomogao izvođenje Oluje?

Dokument koji to potvrđuje, a koji je potpisao Karamarko u vreme kad je bio šef Sigurnosno-obaveštajne agencije, nije klasifikovan odnosno tajne službe ga nisu okarakterisale kao strogo poverljiv, a objavio ga je hrvatski nedeljnik Telegram u najnovijem broju. Da dokaže kako Karamarko laže, i kako je ratni put dojučerašnjeg člana Samostalne demokratske srpske stranke Mirka Raškovića u centru moguće trgovine poslaničkim mandatima, kojom se već bavi hrvatska kriminalistička policija (USKOK). Rašković je govorio o pretnjama i pritiscima, podseća Telegram i time insinuira da je Rašković svojim ratnim putem bio ucenjen od onih koji su za taj ratni put znali. A najbolje je znao Karamarko.

U dokumentu se navodi da je Rašković tokom rata „prikupljao podatke o ukupnoj vojnoj i političkoj situaciji, te o ponašanju i djelovanju okupatorovih policijskih snaga, odnosno podatke o aktivnosti nositelja tadašnjih lokalnih vlasti, planiranim akcijama i logistici, kretanju i poziciji neprijateljskih postrojbi“, a dodaje se i da su podaci koje je dostavljao „bili od značajnog sigurnosnog i strateškog interesa za oslobađanje okupiranog područja, poglavito tijekom pripreme i izvođenja vojno-redarstvene akcije Oluja“.

Dokument je nastao kao odgovor na pitanje državnog organa koji se bavio revizijom ocene invalidnosti.

Tomislav Karamarko, koji je ranije negirao da je sličan dokument potpisao, sad je navode objavljenog dokumenta potvrdio. On je optužio list Telegram i one koji su mu dokument učinili dostupnim da su Raškovića doveli u smrtnu opasnost, u kakvoj se često nalazio i za vreme rata „za razliku od Milanovića (Zoran, hrvatski premijer-prim. R.Ć.) koji se skrivao po briselskim hodnicima“. Karamarko je pozvao hrvatske službe da zaštite svoje saradnike, a predsednica Kolinda Grabar-Kitarović je od Veća za nacionalnu bezbednost zatražila da pokrene istragu o tome kako je dokument mogao da dospe u novine.

Da podsetimo da je Mirko Rašković izabran za poslanika Hrvatskog sabora na listi nacionalnih manjina, kao član SDSS-a. Klub nacionalnih manjina, kome su pripadala i tri poslanika SDSS-a, dogovorio se da zajednički uslovno podrži Zorana Milanovića, šefa SDP-a, za mandatara nove vlade. Pošto je hrvatska predsednica primila Milorada Pupovca, koji ju je obavestio o takvoj oduci poslanika srpske manjine, odvojeno je primila i Raškovića koji je predsednicu obavestio da je prisiljen da postupa suprotno savesti i da se on s odlukom, koju je zastupao Pupovac, ne slaže. Posle toga, Rašković je podneo ostavku na članstvo u SDSS, a na njegovo mesto je u Šibensko-kninskoj županiji ekspresno izabrana, kako su izvestili hrvatski mediji, njegova bliska rođaka. Rašković je podneo ostavku i na mesto šibensko-kninskog župana.

Dr Nikica Barić, pisac poznate knjige „Pobuna Srba u Hrvatskoj“ za Danas kaže da je tu knjigu radio pre više od deset godina na osnovu dokumentacije RSK. „Hrvatske dokumente naravno nisam imao, a i dokumenata RSK je bilo neuporedivo manje nego danas“, kaže Barić i dodaje da je srpska strana – Srpska vojska Krajine, MUP, Resor državne bezbednosti – pravila spiskove osoba koje su kontaktirale sa hrvatskom stranom i UN, putovale su u Zagreb ili su se na liniji fronta susretale sa hrvatskim civilima ili vojnicima i bile su im sumnjive. „Naravno da su radili protuobavještajnu procjenu tih ljudi“, kaže Barić i dodaje da je neke od tih spiskova imao, pa napominje da su vlasti RSK pratile Veljka Džakulu, koji im je bio sumnjiv, i još neke ljude. Podatke o tome da je praćen Mirko Rašković Barić svojevremeno nije našao. „Ali da su oni znali da je Mirko Rašković hrvatski špijun, valjda bi ga uhapsile vlasti Krajine“, misli on.

Kako će hrvatska javnost reagovati na otkriće o radu Raškovića, kako će to otkriće delovati na položaj srpske manjine u Hrvatskoj i na kraju, kako će delovati na SDSS? „Meni je osobno drago i sigurno u tom smislu u Hrvatskoj Raškoviću niko ništa neće zamjeriti. Rašković je zaslužan za Hrvatsku, on se vratio u Hrvatsku, hrvatske vlasti su preko njega ostvarivale kontakt sa srpskim stanovništvom i ja to smatram pozitivnim. Ali, da li će to imati neke dublje posledice po položaj Srba u Hrvatskoj? Neće. Nikakve“, kaže Barić.

Pupovac će se snaći

Da li su u SDSS znali za ratnu aktivnost Raškovića, Barić ne zna. „Valjda nisu“, kaže i ne isključuje mogućnost da otkriće o ratnoj delatnosti Raškovića utiče na odnose u toj stranci tim pre što je pre izbora bilo vesti o određenim raskolima. „Jedno vrijeme posle 1995. Milorad Pupovac dolazi u prvi plan kao najistaknutiji političar. I on najveći utjecaj dobija za vrijeme Sanadera (Ivo, bivši hrvatski premijer-prim, R.Ć.) kada je koalicioni partner, on je tu imao jednu prevlast i hegemoniju i bio je izuzetno uvažavan kao predstavnik Srba. Ali sada očito ima nekih protivljenja njegovoj tako dugoj dominaciji. Moguće da će Rašković povući za sobom deo SDSS-a. Ali Pupovac je vješt političar, valjda će se snaći“, kaže Barić.