Snežana Milković, unuka patrijarhovog brata Dušana
Verujem da je i dalje sa nama
On je svima bio patrijarh, a meni je bio deda. Izuzetno mi je teško jer ga nema više. Verujem da je i dalje sa nama i da će ostati sa nama.
Rabin Srbije Isak Asiel
Moji susreti s patrijarhom Pavlom
Susreti s patrijarhom Pavlom su me uvek ispunjavali radošću. To osećanje radosti koje me je obuzimalo nosilo je u sebi nešto od detinje čednosti i ono se javljalo u takvom obliku samo pri susretima sa našim dragim patrijarhom Pavlom. Njegova ličnost je zračila detinjom čednošću i osećanjem dobrote koje se prelivalo iz njega i doslovno me oblivalo, ispunjavajući me neopisivom radošću. Biti u prisustvu patrijarha Pavla značilo je biti duhovno ozaren i uzdignut, ponesen i pročišćen. Svaki susret sa njim je bio duhovni doživljaj, meni tako dragocen i vredan.
Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski
Povezani u dubokoj molitvi
Izražavam Bogu duboku zahvalnost za poznanstvo sa patrijarhom Pavlom i što sam mogao sa njime da komuniciram. Zahvalan sam i zato što je Bog dao da smo često razmenjivali i najdublje misli i što mi je patrijarh Pavle uputio svoje najdublje osećaje. Zbog smrti patrijarha Pavla trpimo svi. SPC, Svetom sinodu, ali i arhijerejima, sveštenstvu, monaštvu i celom narodu izražavam iskreno saučešće, ali i čestitam na patrijarhu gospodinu Pavlu, koji je bio obasjan evanđeoskom svetlošću. Svi smo povezani u dubokoj molitvi i želji da njegov odlazak u večnost sve nadahnjuje za budućnost, jer se događa se u velikom trenutku istorije Srbije i SPC.
Vrhovni poglavar Islamske zajednice Srbije reis-ul-ulema Adem Zilkić
Njegove poruke vraćale su nadu u bolje sutra
Sinodu SPC, sveštenstvu i pravoslavnim vernicima izražavam najdublje saučešće povodom završetka ovozemaljske misije njegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla. Njegova misija poruke mira koje je upućivao u najtežim vremenima vraćale su nadu u bolje sutra i u neophodnost zajedničkog života i tolerancije među različitim narodima i kulturama. Uveren sam da će sveštenstvo SPC i pored nenadoknadivog gubitka smoći snage da nastavi misiju pokojnog patrijarha.
Muamer Zukorlić, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji
Radio je samo ono u šta veruje
Izražavam najdublje saučešće Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svim pripadnicima SPC i svim pravoslavnim vernicima. To je veliki gubitak, pre svega za SPC, i za sav ovaj prostor, jer se radi o čoveku koji je dokazao da radi ono u šta veruje i u ono što govori, a to je u savremenom svetu postala retkost. Radi se o čoveku koji je ostao potpuno dosledan duhovnosti svoje vere. Nadam se, da će Srpska pravoslavna crkva, uprkos velikom gubitku, izabrati svog poglavara koji će nastaviti da vodi crkvu u skladu sa ciljevima i interesima same crkve, ali i u skladu sa interesima svih drugih građana s obzirom da se radi o najuticajnijoj verskoj instituciji u ovoj državi.
Dušan Bataković, ambasador Srbije u Francuskoj
Duhovni orijentir
Njegova svetost patrijarh Pavle bio je jedan od onih visokodostojnika na tronu svetog Save koga su podjednako poštovali i vernici i laici. On je svojim uzornim podvižničkim životom i svojom neobičnom moralnom snagom dugo vremena bio jedan od glavnih moralnih stubova u našem uzdrmanom i pokolebanom identitetu. Hrišćanin u najpotpunijem značenju te reči, patrijarh Pavle je branio prava svih, bez obzira na njihovo poreklo, dosledno podržavao ravnopravnost i svakodnevno pokazivao čovekoljublje. Iza njega ostaje veliko delo koje će po svojim visokim moralnim načelima služiti kao pouzdan duhovni orijentir u godinama i decenijama koje dolaze.
Dragomir Acović, član Krunskog veća
Ozario vreme u kojem je živeo
Patrijarh Pavle je bio jedan od onih neobičnih ljudi, koji se kao božijom voljom stvore niotkuda i ozare vreme u kome žive. Teško će se naći neko ko će na svakom području, jedne teške dužnosti, kao što je patrijarška, umeti da se suočava i da se nosi sa izazovima vremena, kao što je on.
Mirko Đorđević, publicista lista Republika
Vreme i breme patrijarha Pavla
Sa 95 godina života i skoro 19 godina na čelu Srpske pravoslavne crkve, arhiepiskop pećki mitropolit beogradsko-karlovački patrijarh srpski po milosti božijoj Pavle je obeležio jedno doba koje već sada možemo okarakterisati kao najteži period u osmovekovnoj istoriji naše crkve, jer se stupanje njegovo na svetosavski presto daleke 1990, nakon smrti blažene uspomene patrijarha Germana, poklapa sa Miloševićevim dolaskom na vlast. Taj period se poklapa sa raspadom država, pa je crkva delila sva iskušenja tog vremena koja nisu bila mala. Za nekih desetak godina, to je četiri izgubljena rata za redom. Na teritoriji bivše SFR Jugoslavije, SPC je imala svoje kanonsko područje pa je sa raspadom Jugoslavije gubila i određena područja kanonskog upravljanja, odnosno eparhije. Osim toga, za vreme patrijarha Pavla, SPC pod njegovim rukovodstvom nije za sve to vreme ratova i razaranja na Balkanu bila samo svedok i posmatrač u vremenu nego dobrim delom, već po prirodi svoje uloge u društvu, i saučesnik u tim zbivanjima.
Patrijarh Pavle je na čelo naše crkve došao u jednom neobičnom momentu i pod neobičnim znakom. Oličavao je, što se pouzdano već sada može reći, jednu vrstu nužne i preko nam potrebne ravnoteže u crkvi između krila ekstremnih u episkopatu. U njegovom životu postoje mnogi momenti gde je on pokazao da ima harizmu i da ima integritet hrišćanina, isposnika i strpljivog čoveka. Naravno, sa patrijarhom se manipulisalo. Manipulisali su i njegova braća arhijereji u Sinodu kome službeno predsedava, a i u Saboru, ali i politički moćnici, režimi. Ostaće patrijarh Pavle zapamćen po mnogo čemu, najpre po tome što je imao isuviše zaslužene časti, ali i po tome što nije umeo da iskoristi dovoljno, i kad je trebalo, i onaj deo vlasti koji se podrazumeva. Patrijarh Pavle ima je još jednu vrlinu koju ovde treba pomenuti. Bio je čovek koji je zagovarao ekumenski iskorak.
Vuk Drašković, predsednik SPO
Čovek od vrlina
Hrišćanske i ljudske vrline uzdizale su patrijarha Pavla iznad zlih ljudi u zlom vremenu satiranja, samosatiranja i opšteg rastura zajedničkog života i zajedničke države. Često je, pri tome, bivao usamljenik ili potpora manjine i u vrhu Crkve koju je vodio.
„Budimo ljudi, iako smo Srbi.“ Mnogi su se izrugivali ovim rečima starog patrijarha, tobože zbog dvosmislenog sklopa rečenice, a istinski zbog toga što je poručivao da nacija ne može biti kišobran za ničije nečoveštvo.
Prezirao je grabež i grabežljivce, kult raskoši i slavu koju donosi robovanje imetku i sili, jer se čovek sa tim svime ne rađa niti išta od toga može sa sobom poneti u grob.
Mladalački bistrog uma i u svojim devedesetim, bio je sjajan besednik, visoko obrazovani sagovornik sa urođenim darom za šalu ili satiričnu doskočicu.
U raznim prilikama, zametao sam sa njim i priče o nekim temama koje su dogmatama u vrhu Srpske crkve mirisale i još mirišu na jeres. Trebalo bi, govorio sam patrijarhu Pavlu, da i naša crkva prihvati gregorijanski kalendar, jer je mnogo tačniji od julijanskog i prihvatile su ga sve hrišćanske crkve, osim ruske i srpske. Hrabrije ići ka ekumenizmu, osavremeniti i skratiti trajanje liturgije, uneti klupe za sedenje u naše crkve, a obrazovanje sveštenika da se ne temelji samo na teologiji, nego i na filozofiji, literaturi i modernoj nauci. Ne bežati od sumnje, jer tamo gde nema sumnje nema ni prave vere, kao što bez ljubomore nema ni prave ljubavi…
Patrijarh Pavle bi pažljivo slušao, zahvaljivao se na „gledanju iz drugog ugla“ i tvrdo branio svoje gledanje, ali nikada ne zalupivši vrata mogućnosti za promenu „kad za to dođe vreme“.
Posle jedne dramatične rasprave, u prisustvu članova Sinoda, kad sam ubeđivao patrijarha da pozove papu u posetu, potegao sam i one Hristove reči da „nisu ljudi radi subote, nego je subota radi ljudi“. Patrijarh se malo trgnuo, duže promislio, a onda, uz osmeh, rekao: „Hristos je mogao da promeni pravilo o suboti, jer je on bio i vlasnik od subote, a ja, eto, nisam vlasnik od pravila, pa ne mogu ni da ga promenim.“
Nekoliko godina kasnije, on će odustati od „pravila“ i reći da je „papa dobro došao, kad se za posetu steknu uslovi.“
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


