Indeks ekonomske klime u evrozoni smanjen je u novembru na 74,9 poena sa oktobarskih 80, što predstavlja najlošiji rezultat u proteklih 15 godina, pokazao je izveštaj Evropske komisije. Ekonomsko raspoloženje definiše se kao poverenje potrošača i poslovnih ljudi u industriju, usluge i građevinarstvo.
Stručnjaci za ekonomiju smatraju da je globalna finansijska kriza umnogome prouzrokovala takvu situaciju. „Najnovija slika pokazuje da smo u dubokoj recesiji“, izjavio je Kristofer Vejl, ekonomista iz nemačke Komercbanke. Indeks raspoloženja u uslužnoj delatnosti je tokom novembra opao na minus 12, sa oktobarskih minus sedam, dok je pad tog indikatora u industriji bio još veći – na minus 25, sa prethodnih minus 18. Indeks raspoloženja potrošača je istovremeno u novembru blago smanjen, na minus 25, sa oktobarskih minus 24, dok je u građevinskoj delatnosti zabeležen pad na minus 24, sa prethodnih minus 20.
Izveštaji su takođe pokazali da je inflacija u evrozoni pala na 2,1 odsto u novembru, dok je nezaposlenost porasla brže od očekivanja, što podstiče spekulacije da će ekonomsko opadanje primorati Evropsku centralnu banku (ECB) da dodatno snizi osnovnu kamatnu stopu. Inlacija u 15 država koje za zajednički novac imaju evro pala je ovog meseca za 1,1 odsto u odnosu na oktobarsku godišnju stopu od 3,2 procenta, saopštio je statistički biro EU (Evrostat).
ECB zahteva da inflacija bude ispod dva odsto i nagoveštava da ima „dosta“ prostora da pri odlučivanju 4. decembra smanji kamatu ako inflacioni pritisak bude dalje slabio. Mnogi ekonomisti očekuju smanjenje stope za 50 poena, na 2,75 odsto, dok neki vide dublje rezove od 75 do 100 osnovnih poena. Evrostat ne nudi brojke koje stoje iza pada inflacije, ali se smatra da je verovatni uzrok veliko pojeftinjenje nafte.
Nezaposlenost se popela na 7,7 odsto u oktobru u odnosu na septembarskih 7,6 odsto, navodi Evrostat. Mada negativan pokazatelj, rast nezaposlenosti će dodatno uticati na pad inflacije u evrozoni čija je ekonomija i tehnički u recesiji posle minusa u drugom i trećem kvartalu, uz ocenu da će se u poslednjem tromesečju umanjiti čak brže. Najveće povećanje broja nezaposlenih je u Španiji, gde je u oktobru stopa dostigla 12,8 odsto i Francuskoj sa 8,2 odsto.
Švedska u recesiji
Stokholm – Švedska privreda je pala u recesiju i na taj način se pridružila zemljama evrozone. Recesija je proglašena pošto je njen bruto društveni proizvod (BDP) u trećem kvartalu smanjen za 0,1 odsto u odnosu na drugo tromesečje kada je takođe bio u minusu od 0,1 odsto. Zbog usporavanja ekonomije, centralna banka bi u decembru mogla da smanji kamatnu stopu sa 3,75 odsto za čak ceo procenat, navodi agencija Blumberg. Trgovina na malo pala je u oktobru, u drugom uzastopnom mesecu, a analitičari očekuju rast nezaposlenosti u 2009. i 2010. godini. Vlada planira da snizi poreze i poveća potrošnju za jedan odsto BDP, najviše za realizaciju projekata infrastrukture, obrazovanje i socijalna davanja. Beta
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


