Nemačka i Francuska predstavile su na samitu u Briselu planove za osnivanje „ekonomske vlade Evropske unije“ koja bi upravljala finansijskom politikom širom Starog kontinenta. One su poverile Hermanu van Rompeju, predsedniku EU, specijalni zadatak, odnosno da ispita „sve raspoložive opcije“ za sprečavanje još jedne krize poput one u Grčkoj.
Njegova misija će se sastojati od izrade nacrta detaljnog plana kako najbolje nadgledati i ispuniti ekonomske ciljeve postavljene u Briselu. „Posvećeni smo promociji jake koordinacije ekonomske politike u Evropi“, navodi se u nacrtu teksta. „Smatramo da Evropski savet treba da bude ekonomska vlada EU, te predlažemo da povećamo njegovu ulogu u ekonomskom nadzoru i definisanju strategije za rast EU“.
Ove inicijative smatraju se direktnim izazovom za britanskog premijera Gordona Brauna, koji će želeti da obezbedi garancije da Britanija neće predati kontrolu nad sopstvenom ekonomijom Briselu. Postoji mogućnost da se sledeći saziv vlade u Londonu suoči sa žestokom borbom u Evropi, jer je Merkelova nagovestila da će biti potreban novi sporazum za davanje dodatnih ekonomskih ovlašćenja EU, uprkos prošlogodišnjim obećanjima lidera Unije da će Lisabonski ugovor biti efektivan i da neće biti potrebno uvoditi izmene u dokument narednih deset godina.
Pojedini zvaničnici strahuju da postoji mogućnost da je zahtev za osnivanje „ekonomske vlade“ još jedan pokušaj da se zgrabi vlast nakon stupanja Lisabonskog ugovora na snagu. Bivši belgijski premijer Rompej vatreni je zagovornik „ekonomske vlade“, a prošlog meseca je uznemirio mnoge evropske prestonice pokušajima da nametne glavne ekonomske ciljeve. Merkelova je zahtevala da se uvedu izmene u Lisabonski ugovor da bi se sprečio svaki oblik reprize aktuelne grčke krize, koja predstavlja pretnju po evro. „Radiću na tome da se izvrše neophodne izmene u Ugovoru, tako da možemo brže i efikasnije da reagujemo kada stvari krenu naopako, uključujući uvođenje sankcija“, rekla je ona. Kada je postignut Lisabonski ugovor, evropski lideri, uključujući Brauna, izjavili su da će to biti poslednji pokušaj do 2020. da se menjaju osnovna pravila EU.
Usaglašen plan pomoći Grčkoj
Brisel – Na samitu u Briselu postignut je i dogovor o finansijskom paketu pomoći „teškom“ 22 milijarde evra za Grčku, koji predstavlja kombinaciju finansija iz 16 država članica evrozone i MMF. Paket pomoći biće stavljen na raspolaganje Grčkoj samo u slučaju da u toj zemlji dođe do kolapsa tržišta. „To je vrlo pozitivna odluka, ne samo za Grčku nego za celu Evropu. Ona pokazuje snagu evrozone i učvršćuje i evrozonu i našu stabilnost „, izjavio je grčki premijer Jorgos Papandreu. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso rekao je da „dogovoreni mehanizam nije zamena za disciplinu na finansijskim tržištima – on samo Grčkoj obezbeđuje zaštitu, a evrozoni daje stabilnost“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


