Evropska komisija je prošle srede saopštila da će za narednu godinu za poseban program pomoći obezbediti čak 500 miliona evra, novac za koji će se kupiti hrana i distribuirati posredstvom humanitarnih organizacija i centara širom Evrope. Taj program krenuo je još 1987. godine, u vreme kada je EU imala značajne viškove poljoprivrednih proizvoda. Danas, kada su zbog restruktuiranja evropske poljoprivrede zalihe na najnižem zabeleženom nivou, pomoć gladnima je aktuelnija nego ikada do sada
Čak 43 miliona ljudi u Evropskoj uniji je, kako se procenjuje, previše siromašno da bi moglo sebi da priušti obrok od mesa ili ribe svaki drugi dan. Siromaštvo kuca na sve veći broj vrata i u EU. Zbog visokih cena koje izmiču mesečnim primanjima, za socijalnu pomoć se prijavljuje sve više ljudi. I to ne samo u Rumuniji i Bugarskoj, gde je siromaštvo najizraženije, već i u bogatim evropskim oblastima ljudi gube trku se cenama.
Zbog toga je EU izdvojila ozbiljna sredstva, veća nego ikada ranije, kako bi problem barem ublažila. Evropska komisija je prošle srede saopštila da će za narednu godinu za poseban program pomoći obezbediti čak 500 miliona evra, novac za koji će se kupiti hrana i distribuirati posredstvom humanitarnih organizacija i centara širom Evrope. Taj program krenuo je još 1987. godine, u vreme kada je EU imala značajne viškove poljoprivrednih proizvoda. Danas, kada su zbog restruktuiranja evropske poljoprivrede zalihe na najnižem zabeleženom nivou, pomoć gladnima je aktuelnija nego ikada do sada.
– To je konkretan način na koji Evropska unija može da pomogne nekima od najmanje srećnih ljudi u našem društvu – izjavila je komesarka Evropske unije za poljoprivredu Marijan Fišer Bel. – Nedavno poskupljenje hrane neke ljude je vrlo teško pogodilo. Moramo povećati sredstva da bismo mogli da pomognemo što je moguće većem broju ljudi – dodala je.
Za sada je 19 država Evropske unije obuhvaćeno tim vidom pomoći. Prošle godine samo Italija je koristila 70 miliona evra, za njom su bile Španija i Francuska. Austrija, Kipar, Velika Britanija, Danska, Švedska, Nemačka, Slovačka i Holandija su izvan ovog programa. Države članice koje žele da učestvuju u ovom programu pomoći, mogu da traže isporuke hrane na osnovu trogodišnjeg projekta. Izbor hrane bio bi na zemljama članicama. One će takođe same izabrati odgovarajuće organizacije, lokalne socijalne servise i humanitrane centre, i pobrinuće se da te organizacije dobiju traženu hranu.
– Tamo gde je to moguće, hrana će dolaziti iz interventnih zaliha. Ali, uglavnom, hranu nameravamo da kupujemo na tržistu preko tendera – kaže Marijan Fišer Bel.
Pomoć je predviđena za širok krug ljudi – između ostalih, za starije, beskućnike, imigrante. Program bi ubuduće trebalo da obuhvati i proizvode poput voća, povrća i jestivog ulja, što do sada nije bio slučaj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


