foto: R.Z./ATAImagesIzbori za pet članova Visokog saveta tužilaštva (VST) održavaju se danas, prvi put nakon ustavnih promena 2022. godine. U javnosti se mnogo priča o tome poslednjih dana, međutim, stručnjaci i sagovornici Danasa ne očekuju epohalnu promenu u VST-a.
Tužioci glasaju danas od 7.30 do 15.30 časova na 13 biračkih mesta u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
Visoki savet tužilaštva (VST) ima 11 članova – ministar pravde, vrhovni javni tužilac, četiri istaknuta pravnika koje bira Skupština Srbije, kao i pet članova iz reda tužilaca.
Od pet mesta predviđenih za tužilaštva, dva člana biraju se iz reda osnovnih javnih tužilaštava, a po jedan iz viših javnih tužilaštava, iz apelacionih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine, kao i jedan iz Vrhovnog jaavnog tužilaštva.
Pored toga što je nepoznato da li će izbor promeniti nešto u VST-u, takođe se javlja i pretnja da će izabrani članovi biti pod kontrolom vladajuće garniture.
Tužiteljka u penziji Jasmina Paunović od izbora ne očekuje ništa spektakularno.

„Ista meta – isto odstojanje. Instituciju VST, kao i sve druge, čine ljudi, koji moraju da imaju integritet u svom radu i odlučivanju. Da li će, ostaje da vidimo“, kaže Paunović.
Međutim, ukazuje da, znajući da se odluke donose dvotrećinskom većinom, a bira se pet članova, iz redova tužilaštva se ništa bitno neće desiti.
„Što se tiče dva ‘zavađena’ tabora između Glavnog tužioca VJT Nenada Stefanovića i Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, u šta sumnjam, jer su ciljevi dodvoravanja vlasti isti“, smatra Paunović.
Advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik navodi da je teško prognozirati ishod dok traje glasanje.

„Moja procena je da najverovatnije neće biti velikog pobednika, odnosno, da će i dalje postojati dualizam kao i do sada sa mogućnošću blokade rada VST“, ocenjuje Olenik.
S druge strane, ako bude pobednika, objašnjava da je realnije da tu bude protivnici poltičkog upravljanja tužilaštvom u organizaciji Nenada Stefanovića, glavnog tužioca VJT.
„Prosto sada većina tužilaca više sebe ne vide kao državne službenike već kao posebnu granu vlasti pa mi je teško pretpostaviti da će pristati da ponovu budu slepi na kriminal, korupciju i državni terorizam ove ali i svake druge vlasti“, smatra Olenik.
Advokat Vladimir Terzić od izbora članova Visokog saveta tužilaštva takođe ne očekuje jačanje samostalnosti tužilaštva, već pokušaj da se ono ponovo stavi pod političku kontrolu.

„U trenutku kada pojedini tužioci prvi put posle dugo vremena počinju da rade svoj posao u skladu sa zakonom, vlast očigledno nastoji da preko sastava Saveta pošalje poruku poslušnosti i da obeshrabri svako postupanje koje izlazi izvan politički dozvoljenih okvira“, objašnjava Terzić.
Ukazuje da izbor članova koji će biti lojalni vladajućoj garnituri predstavlja mehanizam pritiska i pokušaj disciplinovanja tužilaštva, a ne reformu.
„Takav Savet ne bi bio garant nezavisnosti, već instrument za ućutkivanje onih tužilaca koji su pokazali profesionalni integritet i spremnost da postupaju bez obzira na političke interese“, zaključuje Terzić.
Aktuelni predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković upozorava da se javno tužilaštvo nalazi na ozbiljnoj prekretnici.

„Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva su, po mom mišljenju, raskrsnica za javno tužilaštvo Srbije. Svi glavni i javni tužioci poneće odgovornost za pravac u kojem će se kretati organ ustavnog ranga kakav je VST“, rekao je Stamenković za portal nova.rs.
Prema njegovim rečima, izbor nije između različitih „struja“ ili ličnosti, već između očuvanja profesionalnih standarda i samostalnosti tužilaštva, s jedne strane, i njegovog postepenog svođenja na organ zavisan od izvršne vlasti, s druge.
„Svi mi treba da budemo svesni da ne biramo između nametnutih podela, već između poštovanja vladavine prava i mogućnosti nametanja pojedinačne volje, u zavisnosti od trenutnih potreba“, istakao je predsednik VST-a.
Podsetimo, kandidat za člana VST iz reda tužilaca Vrhovnog javnog tužilaštva je Jasmina Stanković, dok su kandidati iz reda apelacionih javnih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine – Radmila Jovanović i Zoran Vucelja.
Kandidati viših javnih tužilaštava su tužioci Boris Majlat i Nikola Uskoković, a iz redova osnovnih javnih tužilaštava Boris Pavlović, Predrag Milovanović, Jovana Komnenović i Nikola Stojanović.
Pravo glasa u Vrhovnom javnom tužilaštvu ima 13 tužilaca, u apelacionim i tužilaštvima za organizovani kriminal i ratne zločine 68, a u višim javnim tužilaštvima 233 tužioca.
U osnovnim javnim tužilaštvima, pravo glasa ima 448 tužilaca, navodi se u rešenju Izborne komisije VST.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


