Izraelski premijer Benjamin Netanjahu navodno pokušava da ubedi svoj kabinet da odobri vojni napad na Iran zbog nuklearnog naoružanja te države, rekao je jedan zvaničnik Izraela, prenose svetske agencije. Takvi navodi pojavili su se pošto je Izrael uspešno testirao raketu za koju se veruje da može da dosegne Iran.


U nedavnom obraćanju izraelskim parlamentarcima Netanjahu je rekao da bi Iran sa nuklearnim naoružanjem predstavljao „užasnu pretnju“ svetu i „strašnu, direktnu pretnju po Izrael“. Ministar spoljnih poslova Avigdor Liberman nije bio tako radikalan, ali je dodao da Izrael „ima u vidu sve opcije“. Neimenovani izraelski zvaničnik tvrdi da se mogućnost napada na Iran razmatra na najvišem nivou. On je potvrdio navode izraelskih listova da Netanjahu i ministar odbrane Ehud Barak podržavaju takav napad, ali da plan još nema podršku većine ministara iz vlade.

Taj zvaničnik je dodao da se napadu protive najviši šefovi državne bezbednosti, uključujući šefa Generalštaba i obaveštajne agencije Mosad. Izrael je u sredu testirao balističku raketu u vojnoj bazi Palmahim u centralnom delu države. Ministarstvo odbrane Izraela saopštilo je da je testiranje bilo unapred planirano i da nema veze sa medijskim spekulacijama o mogućem napadu na Iran.

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je juče, komentarišući izveštaje da vlade nekih država možda pripremaju vojnu akciju protiv Teherana, da Alijansa nema nameru da interveniše u Iranu. Rasmusen je rekao da NATO podržava političke i diplomatske napore da se razreši problem sa Iranom.

– Želim da naglasim da NATO uopšte ne razmatra mogućnost intervencije u Iranu, niti je na bilo koji način uključen u rešavanje tog problema – kazao je Rasmusen. On je, međutim, odbio da komentariše tvrdnje medija da su avioni izraelskog vojnog vazduhoplovstva prošle sedmice održali vežbe u bazi NATO u Italiji. NATO blisko sarađuje sa Izraelom, kao članicom grupe prijateljskih zemalja u regionu poznate pod imenom „Mediteranski dijalog“. Rasmusen je posetio Izrael ranije ove godine.

Kaznene mere protiv Palestinaca

Izrael je najavio gradnju oko 2.000 stanova na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, kao odgovor na učlanjenje Palestine u Unesko. Ostale kaznene mere uključuju privremenu obustavu prenosa poreskih prihoda sakupljenih u ime palestinskih vlasti. Članovi izraelske vlade bi uskoro trebalo da razmatraju dodatne korake protiv palestinskih zvaničnika. Povodom odluke Uneska, u saopštenju iz Netanjahuovog kabineta se ocenjuje da „takve inicijative ne doprinose napredovanju ka miru već suprotno, one udaljavaju“ od mira. „Jedini put za postizanje mira jeste kroz direktne pregovore bez prethodnih uslova“, dodaje se. Mark Regev, portparol izraelskog premijera, saopštio je juče da je predsednik vlade naredio zamrzavanje sredstava namenjenih Unesku, koja su iznosila dva miliona dolara na godišnjem nivou. „Premijer je naredio da taj budžet bude preusmeren na regionalne inicijative za saradnju sa sličnim ciljem“, precizira se u saopštenju.

Obamin apel BiH

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama tražio je od Bosne i Hercegovine da u Savetu bezbednosti ne glasa za prijem Palestine u Ujedinjene nacije, saopšteno je iz kabineta člana Predsedništva BiH Nebojše Radmanovića. Obamino pismo bosanskohercegovačkim zvaničnicima predao je pomoćnik državnog sekretara SAD Filip Riker. U ovom trenutku, tročlano Predsedništvo BiH je podeljeno po pitanju prijema Palestine u UN. Predstavnik Bošnjaka je za prijem, predstavnik Republike Srpske protiv, dok se predstavnik Hrvata zvanično još nije izjasnio. Da bi ambasador BiH mogao da glasa u Savetu bezbednosti, Predsedništvo mora da donese jednoglasnu odluku. U protivnom, BiH će morati da se uzdrži od glasanja. Predstavnici Palestine saopštili su da za sada imaju podršku osam od 15 članica Saveta bezbednosti. FoNet

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari