Novovaroška Bibliteka bila je pretesna da pre nekoliko dana primi brojne ljubitelje pisane reči koji su se okupili na predstavljanju knjige „Manastir Dubnica i patrijarh Gavrilo Rašković“, autora Dragiše Milosavljevića, istoričara umetnosti iz Užica.
O istoriji i sudbini Dubnice, obnovljenoj pre četiri godine i njenom ktitoru, na 220 strana ove knjige u izdanju manastira, uz brojne ilustracije, svedoče posredni izvori, graditeljski ostaci i fragmenti sačuvani u usmenoj tradiciji. Predstavljajući monografiju iz pera autora niza dela baštine ovog dela Srbije, istraživač i publicista Boško Kopunović, smatra da je autor, primereno drevnoj manastirskoj svetinji, knjigu osmislio kao ikonu – triptih, podelivši je na tri dela – manastir Dubnica u svetlu istorijskih tragova, predanja i legendi, drugi deo se bavi arhitekturom i srodnim graditeljskim oblicima, dok u trećem osvetljava lik ktitora patrijarha srpskog Gavrila Raškovića.
– Ova knjiga je dragoceno iskustvo o jednom deliću naše nacionalne prošlosti i zatamljene kulturne baštine. Trebalo bi da je svaka kuća poseduje. Jer, ona je dragocena literatura za stručnu javnost, ali i za širu čitalačku publiku jer u sebi nosi važnu poruku, osobito danas kada smo suočeni sa gubljenjem svih vidova zdrave, srpske nacionalne prepoznatljivosti, rekao je Kopunović. Da je knjiga najbolja tapija, podsetio je novinar Dragoljub Gagričić, jedan od inicijatora obnove Dubnice i u velikoj meri zaslužan što je monografija o ovoj manastirskoj svetinji ugledala svetlost dana.
– Monografija Dubnice je tapija graditelja i obnovitelja, raške i nemanjićke zemlje, za kojom duša patrijarha Gavrila vapi 352 godine. Ona je tapija da Stari Vlah nije utrina. Njom se obnavlja duša Starog Vlaha, njegovo pamćenje i svedočenje o životu, stvaralačkom zanosu i pregnuću naših predaka, o njihovoj umnosti i mudrosti. Ovo je zemljopis i istorija, zavičajna čitanka o neugasivom kandilu između Javora i Uvca, o živom ognjištu vere. Ona je i priručnik za sve one koji crtaju granice u kolevci Srbije, kao i njihovim hajkačima, koji bi da nam otmu istoriju, pamćenje i budućnost. Istina, monografija je pisana ćirilicom, pa im se i to neće svideti, kazao je Gagričić, uz ocenu da je vaskrsla Dubnica i priča o našem mentalitetu i neprimerenom odnosu prema kulturno-istorijskom blagu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


