Uglješa MrdićFoto: BETAPHOTO / MILAN ILIC

Usvajanje izmena pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera, ocenila je danas nevladina organizacija Transparentnost Srbija (TS).

U saopštenju su ocenili da su posledice usvajanja izmena koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić, „utoliko teže jer učinak u gonjenju ‘visoke korupcije’ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju“.

„Umesto 25 predviđenih, TOK sada ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30 dana od početka primene izmenjenog Zakona o javnom tužilaštvu, oni će biti vraćeni u svoja matična tužilaštva. Iako je hipotetički moguće da Visoki savet tužilaštva u međuvremenu uputi nove tužioce u TOK, na to se ne može računati zbog čestih blokada odlučivanja u toj instituciji“, stoji u saopštenju TS.

Navodi se i da o izmenama pravosudnih zakona nije bila organizovana javna rasprava, niti javno slušanje, kao i da je u skupštinskoj poceduri primenjen hitan postupak „bez opravdanog razloga, a rasprava bila objedinjena sa nepovezanim zakonima“.

„Uz sve to, predlagač nije zatražio mišljenje od Visokog saveta sudstva, Visokog saveta tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije o ovim zakonima. Kada je reč o najštetnijoj izmeni Zakona o javnom tužilaštvu, nije postojala ni elementarna transparentnost – odredba je promenjena na osnovu amandmana jedne poslanice, koji ni do danas nije objavljen na skupštinskom sajtu“, piše u saopštenju.

Transparentnost Srbija je ocenila da će štetan efekat na borbu protiv korupcije imati i produženje dozvoljenog trajanja v.d. stanja u sudovima i tužilaštvima, brisanje pravila da se kolegijum javnih tužilaca izjašnjava o predloženom godišnjem planu i izveštaju o radu, kao i uvođenje obaveze da Vrhovno javno tužilaštvo traži od ministra pravde saglasnost za bilo koji vid međunarodne saradnje, pri čemu rokovi i kriterijumi za davanje saglasnosti uopšte nisu propisani.

„Prilikom izmena zakona prekršena su i neka proceduralna pravila. Da je poštovan skupštinski Poslovnik, predložene izmene pojedinih zakona ne bi ni bile uvrštene u dnevni red, jer obrazloženje nije sadržalo sve obavezne elemente ili su bili navedeni očigledno lažni podaci – na primer da osnivanje suda neće prouzrokovati troškove za budžet“, stoji u saopštenju TS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari