Ako bi se popisom pokazalo da Bosna i Hercegovina ima više od četiri miliona stanovnika, već sad mogu da kažem da to ne bi bili tačni podaci, ističe za Danas banjalučki demograf dr Stevo Pašalić. On napominje da bi do ove ozbiljne statističke greške moglo da dođe nerazumevanjem pravila popisa na svim stranama koje ga sprovode.


„Da BiH ima više od četiri miliona stanovnika može da se desi samo ako budu popisani i oni koji ne bi trebalo da budu popisani bez obzira na njihovu nacionalnost“, ističe Pašalić i podseća da po međunarodnim pravilima popisa u ukupno, prisutno stanovništvo jedne države ne ulaze oni njeni državljani koji su iz nje odsutni duže od godinu dana.

„Da li će i njih popisivač popisati ili ne, to je sad veliko pitanje delotvornosti mehanizama kontrole. Stanovnici koji su iz države odsutni duže od godinu dana, ostaju njeni državljani, ali ne ulaze u njeno ukupno stanovništvo. Mnogi te dve stvari ne mogu da razluče“, ukazuje Pašalić i precizira da će se tako pripadnici dijaspore upisati u drugoj popisnici, ali neće biti ubrojani u ukupno stanovništvo BiH. „Čini mi se da to nije baš jasno ni popisivačima i, podvlačim da govorim hipotetički, tu bi moglo da dođe do manipulacija“, objašnjava naš sagovornik.

Pašalić kaže da će u obeležjima stanovništva BiH koje su predmet popisa, a u odnosu na ona zabeležena 1991. kad je stanovništvo BiH poslednji put popisivano, biti velikih promena, ali ne veruje da će, u odnosu na procene koje je dosad davala bosansko-hercegovačka statistika, biti velikih iznenađenja. „Znam da će BiH imati manje stanovnika nego 1991, znam da će prosečno njena populacija biti za sedam godina starija nego tada, da će udeo mladih u populaciji biti manji, a udeo starog stanovništva veći, da će se pokazati velika redistribucija stanovništva na prostoru BiH, što je logično posle svega što se ovde desilo tokom poslednjih 20 godina, i da će znatno porasti udeo urbanog stanovništva u odnosu na ruralno“, kaže Pašalić.

Pretpopisna kampanja u BiH gotovo da je nalik klasičnoj političkoj predizbornoj kampanji, pa je bivši reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH Mustafa Cerić već uputio pismo Bošnjacima upozoravajući ih da se radi o istorijskom momentu i popisu i pozivajući ih da se izjasne za bošnjačku nacionalnost, bosanski jezik i islamsku religiju. U popisu ne postoji mogućnost izjašnjavanja za nacionalnost Bosanac. S druge strane, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik već je više puta izjavio da će popis pokazati da je „Sarajevo bez Srba“ .

Inače i jedan i drugi bosansko-hercegovački entitet muku muče sa prirodnim priraštajem s tim što je taj priraštaj u Republici Srpskoj negativan najmanje poslednjih pet godina, a FBiH je, posle skromnog priraštaja poslednjih pet godina, ove godine i sama ušla u negativnu zonu.

Rezultati posle 90 dana

Federalni zavod za statistiku objavio je da će prvi preliminarni rezultati popisa biti objavljeni 90 dana od njegovog okončanja 15. oktobra. A Pašalić napominje da će prvo biti objavljen broj stanovnika i nacionalna struktura BiH. To su, uostalom, dva podatka koja izazivaju i najveće kontroverze, pored podatka o tome iz kojih delova BiH je i koje stanovništvo najviše migriralo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari