Pre nekoliko meseci u novopazarskom porodilištu mlada Romkinja je rodila dete. Majka postoji i ne postoji. Rodila je i nije rodila. Dete je rođeno i nije rođeno. A oboje su živi i zdravi, ali zvanično ne postoje. Nema ih u matičnim knjigama rođenih. Majka je pre dvadesetak godina rođena u Makedoniji. Tamo nije upisana u knjigu rođenih, pa ne može da upiše ni svoje dete. Ovo je samo jedan od problema koji treba pozitivno da reši Savetodavna služba Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Novom Pazaru.

Svakodnevno sa ovakvim i sličnim problemima dolaze u Savetodavnu službu, čiju pomoć je za osam ovogodišnjih meseci zatražilo više od 250 ljudi. Dolaze svi čija su prava ugrožena, a najčešći korisnici su Romi, izbegla i raseljena lica i povratnici po Ugovoru o readmisiji.

– Najviše Romi nemaju lična dokumenta, posebno iz grupe raseljenih lica. Još uvek ima neupisanih u matične knjige rođenih i zbog toga ne mogu da ostvare nijedno pravo. Raseljenim licima pomažemo da dobiju lična dokumenta iz isturenih odeljenja matičnih službi sa Kosova koja su sada na teritoriji centralne Srbije. Naša Savetodavna služba pokreće proceduru i poseban problem su nam oni koji su rođeni na teritoriji drugih država, objašnjava Semiha Kačar, predsednica Sandžačkog odbora, i dodaje da oni plaćaju sve takse kako bi raseljena lica mogla da dobiju lična dokumenta.

Oni čija su prava povređena zbog neblagovremenog reagovanja lokalnih administracija, prilikom ostvarivanja prava iz radnog odnosa, zbog zloupotreba službenog položaja i službenih ovlašćenja, zatim, čija su prava povređena prilikom ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć, zbog neefikasnosti domaćeg pravosuđa, zbog rešavanja imovinsko-pravnih odnosa, žrtve porodičnog nasilja i žrtve diskriminacije… u ovoj službi dobijaju savet i osnovne informacije koje su institucije nadležne za rešavanje njihovih problema. Ljudi iz ovog grada, Tutina i Sjenice dolaze lično, a iz Priboja i Prijepolja obraćaju im se pismeno ili telefonom.

Savetodavna služba ove nevladine organizacije funkcioniše zahvaljujući finansijskoj podršci inostranih donatora. Poslednjih nekoliko godina program podržavaju Evropska unija i Vlada Švajcarske preko programa EU PROGRES i UNOPS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari