Ministri spoljnih poslova država članica NATO sastali su se u Briselu da pregovaraju o obnovi saradnje s Rusijom. Odnosi između Alijanse i Moskve zamrznuti su nakon kratkog rata Rusije s Gruzijom u avgustu. Državna sekretarka SAD Kondolisa Rajs rekla je da svesrdno podržava napore preduzete u cilju poboljšanja odnosa, ali je dodala da su neke oblasti i dalje „problematične“.

Ona je dodala da su veze s Rusijom većtehnički obnovljene na nižem nivou. Američka državna sekretarka takođe je rekla da u SAD u suštini nemaju nesuglasica u vezi s postepenim pristupom tom pitanju, ali je dodala da Alijansa treba da bude oprezna, te da izbegne otvorenu vojnu saradnju.

SAD su omekšale prethodno strogi stav prema, kako smatraju, nelegitimnom naporu Rusije da utiče na bivše sovjetske vazale, mada Rajsova apeluje na evropske zemlje da pokažu negodovanje zbog avgustovske invazije Moskve na Gruziju. „Smatram da je vreme za obnovu pregovora“, rekao je juče šef italijanske diplomatije Franko Fratini novinarima na NATO sastanku. On je dodao da bi dijalog s Rusijom na nižem nivou mogao početi uskoro, a onda bi mogao da bude zvanično obnovljen na NATO samitu najavljenom za april.

Prema rečima analitičara, od ministara zemalja članica NATO se ne očekuje da ponovo aktiviraju Savet NATO-Rusija, ali bi mogli da odobre obnovu dijaloga na nižem nivou s Moskvom. Rajsova je navela da se u suštini ne protivi intenziviranju aktivnosti Saveta, ali je uputila upozorenje kada je rečo vojnoj saradnji. „Treba da budemo veoma pažljivi u vezi sa tim šta Rusi rade i da li ispunjavaju svoje obaveze“, rekla je ona. Hiljade ruskih vojnika još uvek je stacionirano u gruzijskim pobunjeničkim regionima Južnoj Osetiji i Abhaziji.

Na sastanku će takođe biti reči o načinima da se produbi saradnja NATO s Gruzijom i Ukrajinom. Očekuje se da ministri ohrabre Tbilisi i Kijev da sprovedu potrebne reforme za priključenje Alijansi, ali neće ponuditi zvanične akcione planove, takozvane akcione planove za članstvo (MAP), navode dopisnici. Moskva se oštro protivi planovima Gruzije i Ukrajine da se pridruže Alijansi.

Konflikt u Gruziji pobudio je sumnje među pojedinim članicama Alijanse, uključujući Francusku i Nemačku, u vezi s tim da li je ova država spremna da se pridruži vojnom bloku ili je još uvek isuviše nestabilna. Rajsova je izjavila da veruje u „politiku otvorenih vrata“ NATO, ali da „kratke prečice ka članstvu u Alijansi“ ne treba da postoje, te da i Ukrajina i Gruzija moraju prvo da ispune standarde koje je organizacija postavila za priključenje.

Juščenko ne želi sukobe s Kremljom

Kijev – Ukrajina ulaže napore da smiri tenzije s Rusijom pošto NATO gubi interesovanje da joj ponudi brzo priključenje Alijansi. Ponovno razmatranje te inicijative usledilo je usred debate koja se vodi u Kijevu o tome da li je mudro suprotstavljati se Kremlju, pogotovo nakon sukoba između Rusije i Gruzije proteklog leta. Ukrajinski predsednik Viktor Juščenko naredio je da se ponovo preispita politika kao deo napora za ublaživanje tenzija s Rusijom zbog prozapadne orijentacije njegove zemlje. Ta promena predstavlja priznanje da neslaganje Moskve i Kijeva otežava Evropskoj uniji i NATO, posebno zemljama članicama kao što su Francuska i Nemačka, da Ukrajini omoguće članstvo. „Većina Ukrajinaca shvata da zategnuti odnosi i antagonizam na istočnoj granici osujećuju evropske i evro-atlantske integracije naše zemlje“, rekao je Oleg Vološin, portparol ukrajinske ambasade u Moskvi. „Kijev sada teži da intenzivira dijalog s Rusijom da bu umanjio njene zabrinutosti u vezi sa izvesnim prioritetima ukrajinske spoljne politike“. S. D. M.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari