foto FoNet/Ministarstvo odbrane SrbijeSlužbeni psi, kao i mnoge druge životinje koje su u manjoj ili većoj meri deo ljudske zajednice, često se posmatraju isključivo kroz prizmu koristi koju donose ljudima. Možda je vreme da preispitamo tu percepciju – poručila je Vege zajednica, reagujući na nedavnu pometnju koju je izazvao oglas Ministarstva odbrane o prodaji „suvišnih i rashodovanih“ pasa.
Ministarstvo je u oglasu, koristeći birokratski vokabular, svelo pse na njihovu upotrebnu vrednost, aludirajući – kako su mnogi građani protumačili – da su ti psi za vojsku postali beskorisni, stari i istrošeni. Dodatno je uzburkalo javnost to što je životinjama dodeljena simbolična cena od 500 dinara do nekoliko hiljada, što je mnogima delovalo uvredljivo i ponižavajuće.
Iako se kasnije saznalo da iza oglasa stoji dobra namera – da psi budu udomljeni kod svojih dotadašnjih negovatelja iz vojske – Vege zajednica ističe da rečnik kojim su životinje opisane ostaje duboko problematičan i neprimeren jednom saosećajnom i savesnom društvu. Smatraju da je svaka vest u kojoj se o životinjama govori kao o stvarima izuzetno uznemirujuća.
Ova zajednica ukazuje na moralnu dvoličnost u reakcijama javnosti, jer se slični slučajevi nekad doživljavaju kao normalni, dok se drugi doživljavaju kao šokantni – što, prema njima, pokazuje postojanje dvostrukih standarda, posebno u odnosu prema kućnim ljubimcima naspram domaćih životinja.
– Nameće se pitanje: koja je razlika između prodaje psa, jagnjeta ili zeca? Život sam po sebi nema cenu, a sama ideja prodaje životinje implicira da kupac stiče pravo svojine nad živim bićem. To je, po našem mišljenju, duboko nepravedna praksa. Niko ne bi trebalo da poseduje drugo biće – bilo ljudsko ili neljudsko. Takve prakse su u nekim drugim kontekstima već davno prepoznate kao pogrešne i napuštene. Smatramo da je vreme da se i ova granica pomeri, te da prestanemo da gledamo na životinje kao na robu – poručuju iz Vege zajednice.
Dodaju da, ako nam jezik kojim se o životinjama govori izaziva nelagodu, to znači da on nije u skladu s vrednostima koje želimo da negujemo. Kao društvo, trebalo bi da razmislimo da li i dalje želimo da prihvatamo praksu prodaje živih bića.
Prema njihovim rečima, i sama ideja da se vrednost životinja meri isključivo kroz njihovu korisnost za ljude, duboko je problematična.
– Životinje ne postoje da bi služile ljudima, niti ih treba posmatrati kao sredstva za ostvarivanje naših ciljeva – one postoje same za sebe, kao i ljudi. Vrednost živog bića teško je kvantifikovati, a zapravo je i nepotrebno. Ne možemo život neke individue svesti na brojku, cenu ili ulogu. Ako smatramo da životinje ne treba tretirati kao „istrošene alate“, zašto ih uopšte koristimo kao alate? Da li kokoška „daje“ jaja ili ih mi uzimamo, neretko joj pritom ograničavajući slobodu? Da li krava „daje“ mleko ili ga mi uzimamo, uz obrazloženje da time zapravo činimo dobro tim životinjama? Koliko zaista životinje doživljavamo kao individue, a koliko kao „korisne“ za ljudsko društvo? I najzad – da li ih zaista volimo ako ih volimo samo dok s nama dele životni prostor? – pitaju iz Vege zajednice.
Na kraju, ova organizacija još jednom apeluje na društvo da promeni način na koji percipira životinje – da ih prestanemo posmatrati kao bića koja su tu da služe ljudima, već kao individue koje imaju sopstvenu svrhu, nezavisno od njihove „upotrebljivosti“.
– Moguće je izgraditi zajednicu u kojoj jedne individue ne služe drugima, već postoji međusobna simbioza – uz pristanak svih strana koje u njoj učestvuju – zaključuju iz Vege zajednice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


