Mini regata Tisom i Begejom okupila je prethodnih dana učesnike iz Srbije i Rumunije, preciznije predstavnike Zrenjanina i Temišvara koji su započeli zajednički projekat na uspostavljanju nautičkog turizma. Od marine na Tisi kod Aradca, preko ušća Begeja u Tisu, prevodnice „Stajićevo“, do krajnjeg odredišta, obale Begeja u centru Zrenjanina, plovilo se oko osam časova.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

 U regati su učestvovala četiri broda a gosti regate koju su organizovali grad Zrenjanin, Nautički klub „Begej“ i Unija poslodavaca grada Zrenjanina, bili su partneri grada na projektu prekogranične saradnje iz Slivne uprave voda Banata i Temišvarske marine, kao i Kraljevskog nautičkog kluba Rumunije. Kako se moglo čuti od učesnika ovog događaja, u toku je priprema projekta prekogranične saradnje u vrednosti 12 miliona evra, od koje će i Srbija i Rumunija imati koristi.

– Kada projekat počne da se sprovodi beneficije će se osetiti u obe države, jer nam je Banat zajednički. Verujem da neće proći puno vremena kada će se uspostaviti putnički saobraćaj Begejom na relaciji Zrenjanin-Temišvar, ali i teretni rečni saobraćaj koji je najjeftiniji, najbezbedniji, uz minimalno zagađivanje okoline – izjavio je kapetan marine u Temišvaru Aleksandru Brboj.

On se takođe osvrnuo i na istoriju Begeja i period kada se iz Temišvara za Zrenjanin moglo doći vodenim putem.

– Želimo da se vratimo na stanje kada je reka Begej bila plovna i kada smo mogli da dođemo brodom iz Temišvara u Zrenjanin i iz Zrenjanin u Temišvar. Nažalost, 1958. godine plovidba između gradova je zaustavljena, brodovi su prestali da saobraćaju, a uz reku su počeli da rastu paprat i trska. Posle 1989. godine jedino pozitivno što se dogodilo jeste da su se velike industrije ugasile, čime je sprečeno dalje zagađivanje Begeja. Devedesetih su pokrenuti projekti sa namerom da se utvrdi da li Begej može biti revitalizovan. U tim projektima učestvovali su grad Temišvar, institucije iz Holandije i Nemačke i „Vode Rumunije“ koje su jedino nešto konkretno i uradile tako što su započele projekat izmuljivanja Begeja i koje su ga završile pre četiri godine – rekao je kapetan Aleksandru Brboj.

Zahvaljujući prethodnom prekograničnom projektu u kome je učestvovao grad Zrenjanin, obezbeđena je sva neophodna dokumentacija i sada se očekuje nastavak radova na „našoj strani reke“ objašnjava pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina Duško Radišić.

– Ovim projektom koji pripremamo za septembar omogućićemo uspostavljanje plovidbe putem kanala Begej. Našim delom projekta, u vrednosti šest miliona evra, planirano je više infrastrukturnih radova – završetak biciklističke staze, izgradnja marine kod Kleka na „Šlajzu“, kao i rekonstrukcija dve nefunkcionalne prevodnice u Itebeju i Kleku. Partneri u Rumuniji takođe u okviru projekta planiraju rekonstrukciju svoje dve prevodnice, kao i uspostavljanje graničnog prelaza, što će omogućiti uspostavljanje plovidbe posle gotovo 60 godina – rekao je Radišić.

Zrenjaninska vlat planira da podigne marinu u samom centru grada, na lokaciji kod nekadašnje brodske okretnice. Marina u centru grada, na teritoriji mesne zajednice „Dositej Obradović“ , imala bi prilaz iz dve ulice i parking prostor, a dva velika objekta koja se tamo nalaze mogla bi dobiti i novu funkciju, objašnjenja su ove ideje. Prema rečima Saše Popova, predsednika Nautičkog kluba „Begej“, ova regata predstavlja uvertiru za veliku regatu koja će se šesti put po redu održati krajem avgusta.

Cilj regate je da podigne svest o potrebi bavljenja nautikom, nautičkim turizmom, i ovim sportom, podsećaju zaljubljenici u ovaj sport I podsećaju da Zrenjanin leži na čvorištu četiri reke – Begeja, Tamiša, Tise i kanala DTD koji je neiskorišćen u nautičkom, ali i u turističkom smislu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari