Bubiša. Možda se samo još poneko džezersko ime ovako lako vezuje za lik i delo muzičara, poput Djuka (vojvoda) Elingtona i Kaunta Bejzija. Vojislav Bubiša Simić, jugoslovenski džez-vojvoda, juče je u Kamenoj sali Radio Beograda oduvao 90 svećica sa rođendanske torte.
U sedam decenija Bubišine profesionalne karijere, brojnih kompozicija od Kolibrija do Filharmonije, upisujemo i aplauze džez velikana kojima se i sam divio, od Dizija Gilespija, Kaunta Bejzija, Majlsa Dejvisa, Ele Ficdžerald… A čak je i maršal, upravo zbog Bubiše, za jedan svoj rođendan morao da prizna da voli džez, jedan od tadašnjih sinonima za dekadentni zapadnjački život.
– Rečeno nam je samo da mu (Titu) čestitamo rođendan i da se udaljimo, ali ja sam se odvažio (ne znam šta mi je bilo) i pitao ga: „Da li je istina da vi ne volite džez?“ „Ne, nije istina, odgovorio mi je i kao „veliki poznavalac“ dodao: „Volim, ali onaj izvorni, afrički džez. Amerikanci su to kasnije komercijalizovali“, prisećao se Bubiša Simić.
Za 14. rođendan dobio je klavir koji je ubrzo uništen već prvog dana bombardovanja 1941. Uz manje popravke, klavir sa engleskim mehanizmom davao je jednako čiste tonove, ali ga je Bubiša zbog teške finansijske situacije, kada je diplomirao, morao da proda. Ponovni susret dečaka i klavira sudbina je priredila u sali muzičke škole „Kosta Manojlović“. Tada i nikada više. Pre ovih nesretnih događaja dečak je sa školskim drugarima nastupao po žurevima (zbog devojčica, kako drukčije), a kasnije i na igrankama. Osnovao je i džez sastav Dinamo.
Čuveni džezer rođen je 18. marta 1924. u Beogradu, gde i danas živi. Sa Džez orkestrom je od 1953. do 1985. proputovao Jugoslaviju i Evropu. Najveći uspeh bio je prvo mesto u kategoriji džez orkestara na prvom evropskom Džez festivalu održanom u Francuskoj 1960. Osim odličnih kritika za nastupe po Zapadu, Bubiša je uspeo „zabranjene“ tonove džeza da prenese i iza „čelične zavese“, u Rusiju. Sofija Loren ponudila je Bubiši i njegovim kolegama jednom prilikom spektakularan honorar za nastup u vili njenog tadašnjeg muža, ali budući da je ovaj bio ruski imigrant u Francuskoj, džezerima je bilo savetovano da zaobiđu „provokatora“ te su se u Beograd vratili vozom sa drvenim klupama i praznih džepova. Jednako je teško bilo Francuzima objasniti zašto za primanje nagrade za pobedu na festivalu moraju da imaju „dva svedoka i potvrdu“.
Autor je knjiga „Susreti i sećanja“ i „Sentimentalno putovanje“. Oženjen je i ima dve kćerke i troje unučadi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


