Posle 17-časovnih razgovora u Teheranu na kojima su učestvovali lideri Irana, Turske i Brazila, Mahmud Ahmadinedžad, premijer Redžep Tajip Erdogan i Luis Inacio Lula da Silva, Iran je prihvatio da šalje u inostranstvo deo svog niskoobogaćenog uranijuma na dalje obogaćivanje.

Državna iranska televizija Pres TV prenela je izjavu portparola Ministarstva spoljnih poslova Irana Ramina Mehmanparasta u kojoj se navodi da je Teheran spreman da u Tursku prebaci 1.200 kilograma niskoobogaćenog uranijuma. Iran će zauzvrat dobijati gorivo za nuklearni reaktor koji se, kako se navodi, koristi u istraživačke svrhe. Ovakav razvoj situacije stručnjaci ocenjuju kao potez koji bi mogao da potkopa napore UN da uvedu nove sankcije protiv Irana.

Zapadne zemlje skeptične su prema tom sporazumu, koji ne rešava ključni problem na koji se odnosi čitav niz rezolucija Saveta bezbednosti, a to je zahtev da Teheran u potpunosti obustavi svoj program obogaćivanja uranijuma.

Francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner istakao je da je u Savetu bezbednosti postignut napredak u pogledu jačanja sankcija protiv Irana.

Nemačka vlada je, pak, saopštila da ništa ne može da nadomesti dogovor Irana i agencije UN za nuklearnu energiju( IAEA). Dimitri Perikos, bivši direktor jednog od odeljenja IAEA, kaže da je „osnova sporazuma zapravo ista kao i kod onog koji je trebalo da bude postignut u oktobru između Irana i IAEA“. Naime, prema tom planu, Iran je trebalo da uranijum na obogaćivanje šalje u Rusiju. Potom bi se tako obogaćeni uranijum prebacivalo u Francusku, na preradu u nuklearno gorivo. To gorivo bi najzad bilo vraćeno u Iran. Čitava stvar je, međutim, propala, jer je Iran zahtevao da se razmena niskoobogaćenog uranijuma i nuklearnog goriva izvrši na iranskoj teritoriji.“

Ukoliko najnoviji sporazum zaista znači da je Iran spreman da nuklearni proces obavlja izvan svojih granica, stručnjaci ističu da bi to moglo da predstavlja potencijalno značajan korak. Iran je nedavno pokrenuo ozbiljnu diplomatsku ofanzivu protiv najavljenog pooštravanja sankcija, pa je iranski šef diplomatije posetio svih 15 zemalja članica Saveta bezbednosti. Treba napomenuti da su i Turska i Brazil trenutno u Savetu bezbednosti. Te dve zemlje su sporazumom sa Iranom dobile veći uticaj u okviru izvršnog tela Svetske organizacije, kada se eventualno bude glasalo za ili protiv novih sankcija. Iako Turska i Brazil ne bi mogli da izmene ishod glasanja, mogle bi ugroziti jedinstvenost Saveta bezbednosti u pogledu sankcija.

Turski ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu izjavio je da novi dogovor znači da je Iran spreman da „otvori konstruktivni put“. „Nema više osnova za nove pritiske ili sankcije“ izjavio je Davutoglu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari