Povodom obeležavanja Veka borbe za ženska ljudska prava, Ministarstvo rada i socijalne politike – Uprava za rodnu ravnopravnost, u saradnji sa listom Danas, uz finansijsku podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i Evropske unije, upoznaje tokom meseca marta javnost sa osnovnim principima rodne ravnopravnosti.
Krajem šezdesetih žene, kojima je sve teže bilo da prepoznaju vlastite težnje i stremljenja unutar Nove levice, na američkim, britanskim i francuskim univerzitetima počinju da artikulišu istraživanja i studijske programe koji problematizuju poziciju žena, odnose moći u društvu, društvene strukture. S obzirom da su slične ideje imale teoretičarke i feministkinje sa različitiih tačaka planete gotovo da je nemoguće utvrditi ko je prvi počeo sa ženskim istraživanjima. Oslonac za prva istraživanja su svakako radovi Margaret Mid i spoznaje antropologije. U antropologiji je bio razvijen i metodološki postupak koji nije zanemarivao rodnu dimenziju a bio je pogodan za empirijska istraživanja. Brojna empirijska istraživanja su proizvela neophodan materijal za dalja teorijska promišljanja rodnosti. Ženske studije i istraživanja su discipline koje su u poslednjih četrdesetak godina napravile neverovatan skok infiltrirajući se u sve pore naučnih i teorijskih istraživanja. Sa druge strane, ženske studije su u brojnim naukama otvorile nova područja rada.
Ženske studije/ženska istraživanja/rodne studije/studije roda su danas par excelence akademska disciplina koja se razvila u univerzitetskim sredinama i postala kako bazični studij tako i specijalistički i studij za sticanje viših akademskih stepena – master, magistarskih i doktorskih diploma. Ženske studije se od početka razvijaju kao interdisciplinarne studije. Postoje i ženske studije koje su se razvile unutar ženskog pokreta. Ženske studije unutar ženskog pokreta su imale dvostruku funkciju: da artikulišu saznanja stečena u borbi za prava žena i unutar samog ženskog pokreta i da stavove feminističkih teorija približe pokretu i učine ih delom osvešćene prakse ženskog pokreta.
U Srbiji, unutar ženskog pokreta na inicijativu Feminističke grupe „Žene i društvo“ 1992. osnovan je „Centar za ženske studije, istraživanja i komunikaciju“ u Beogradu kao alternativan, neakademski program. Uvođenje akademskih programa ženskih studija počelo je 1993. na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Institucionalizacija ženskih studija i studija roda se nastavlja i osnažuje uspostavljanjem visokostručnih studija (master, magistarskih, doktorskih) na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a u različitim formama na svim univerzitetima u Srbiji, kao i u okviru ženskog nevladinog sektora.
Uređuje: Vesna Jarić
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


