Blagoje Paunović, predsednik Fiskalnog saveta: EPS bi mogao da izgubi 10 odsto prihoda zbog ugljenične takse 1foto Medija centar

„Vrlo je moguće da će EPS ili morati da značajno smanji količine električne energije, možda čak i da izgubi tržište, ili će izvoziti samo onda kada je cena ekstremno visoka na evropskom tržištu, a to su vrlo retke situacije. To će se ozbiljno odraziti na profitabilnost EPS-a. Skoro da će izgubiti 10% prihoda koji ostvaruje po osnovu izvoza električne energije“, rekao je Blagoje Paunović, predsednik Fiskalnog saveta u intervjuu za Forbs govoreći u uvođenju ugljeničnih taksi.

Čelik, cement, aluminijum, đubrivo, električna energija koje Srbija izvozi na tržište Evropske unije, od 1. januara sledeće godine podležu ugljeničnoj taksi nazvanoj CBAM. Preciznije, svi ti proizvodi postaće skuplji za evropske uvoznike. Ceh će platiti srpski izvoznici među kojima lavovski deo Elektroprivreda Srbije.

„Kada se izvozi na tržište Evropske unije, uvoznik u EU plaća tu nadoknadu. Dakle, on je dužan da prijavi količine ugljenika koje su sadržane u proizvodima koje je uvezao da bi po isteku jedne fiskalne odnosno kalendarske godine morao sve to da pokrije određenim brojem sertifikata. Faktički, to ne plaćaju naši izvoznici već uvoznici u Evropsku uniju. Ali to ne znači da time neće biti pogođeni naši proizvodi budući da postaju nekonkurentni na evropskom tržištu“, navodi Paunović.

Predsednik Fiskalnog saveta ocenjuje da je Srbija mogla da se pripremi za uvođenje ugljenične takse. Ta mogućnost je postojala i ona je više puta propuštena.

„Ako bismo se vratili u istoriju, onda bismo možda mogli da krenemo od Pariskog sporazuma gde se Srbija obavezala da će smanjivati emisiju gasova sa efektom staklene bašte i to za 33,3 odsto do 2030. u odnosu na stanje iz 1990. U međuvremenu je jako malo postigla i sada plaćamo cenu. Nesprovođenje takve politike dolazi na naplatu. Srbija je uspela da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte od 2010. do 2023. i to za samo 3,4 odsto. Da bi postigla deklarisani cilj od 33,3 odsto to bi značilo da u narednih pet godina mora da smanji za 10 odsto što je jako, jako ambiciozan zadatak. Skoro neostvariv, jer u dva puta kraćem vremenskom periodu treba smanjiti emisiju čak tri puta“, naglašava Paunović.

Ostatak intervjua možete da pogledate ovde.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari