Crnogorski pčelari najavljuju izlazak na inostrano tržište

Prema ocjeni našeg sagovornika najviše sreće imali su pčelari sa područja Nikšića – Banjani, Golija, Bjelopavlići, Piva, kao i oni koji su košnice rasporedili na lokalitetima gde dominiraju četinari, riječ je prije svega o Žabljaku. „Prosječni prinosi ostvareni su u okolini Cetinja, kao i na području Podgorice. Prinosi meda ispod prosjeka zabilježeni su na Crnogorskom primorju, a najlošije su prošli pčelari sa područja Bijelog Polja, Mojkovca i Berana“, tvrdi Miljanić i dodaje da je „ubrano“ od nula do 30 kilograma meda po košnici.

Iako sav med proizveden u Crnoj Gori lako pronalazi put do kupaca, jer je visokog kvaliteta, još se zvanično ne izvozi. Uprkos tome uspeva da stigne do potrošača, ne samo u Srbiji, već i u evropskim državama, pa i SAD. Crnogorski pčelari se nadaju da će do kraja 2015. godine početi da konkurišu, odnosno da traže prostor za izlazak na inostrano tržište. Međutim, da bi se to ostvarilo potrebno je ispuniti nekoliko uslova.

– Najveću prepreku predstavlja činjenica da u Crnoj Gori nema velikih proizvođača meda, samo nekoliko pčelara godišnje proizvede po pet tona meda. To praktično znači da je teško otkupljivati med od pčelara koji proizvedu par stotina kilograma jer je neophodno uraditi brojne analize, koje su prilično skupe. Godišnje se proizvode između 500 i 700 tona meda, ali bez obzira na to neće se ići na kvanitet, već je prioritet kvalitet proizvoda. Bez obzira na naše želje, moramo biti svesni činjenice da ne možemo da ostvarimo previsoke prinose po košnici. S druge strane, priroda nam je podarila dobru ispašu, tako da možemo da proizvodimo med visokog kvaliteta i to treba da bude naše opredeljenje – ističe predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.

S druge strane, stiče se utisak da država čini sve da olakša pčelarima izlazak na strano tržište. Tako je, recimo, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, započela izgradnja Kuće meda koja se nalazi između Podgorice i Danilovgrada, čiji je završetak planiran za kraj ove godine. U Kući meda će se, osim otkupa i pakovanja, vršiti i prerada voska, održavati seminari i drugi edukativni skupovi. Pčelari će, dakle, imati sve uslove za rad. U toku su pregovori u vezi sa nabavkom opreme za pakovanje meda a raspisan je i tender za identifikaciju i izradu unikatne tegle za crnogorski med. Osvrćući se na ne nedavno održanu tradicionalnu manifestaciju „Podgorički dani meda“ predsjdnik SPO CG kaže da je bila uspješna, mada su se pčelari žalili da su ove godine prodali manje meda nego prethodnih godina. Razlozi za to nijesu ni sumnja u kvalitet ponude, niti je u pitanju slabija kupovna moć, već što većina potrošača radije kupuje od poznatog proizvođača na takozvanom kućnom pragu. U Crnoj Gori je registrovano 1.800 pčalara i 50.000 košnica. Procjenjuje se da bar još trećina od ovog broja nijesu članovi udruženja. Ohrabrije podatak da se svake godine povećava broj pčelara – u prosjeku oko četrdesetak ljudi odluči da započne biznis u pčelarstvu.

Kvalitet određuje cenu

Cijena meda od oko 10 eura po kilogramu sasvim je realna jer riječ je o visoko kvalitetnom proizvodu. Posjetiću da se i u Dalmaciji, Sloveniji i Italiji cijene meda istog kvaliteta kreće od 10 do 12 eura po kilogramu. Doduše, u okruženju se može naći i jeftiniji med, koji je znatno lošijeg kvaliteta jer pčele ubiraju polenov prah sa, primjera radi, suncokreta, uljane repice, bagrema ili sa livade. Crnogorski med je kvalitetniji jer je ubran sa ljekovitog bilja: pelina, majčine dušice, zanoveta, gloga, kantariona, vrijeska dok se pčele štite dozvoljenim sredstvima organskog porijekla – tvrdi Radule Miljanić, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.