„Dobro organizovana grupa unutar vlasti“ legalizovala kriminal od milijardu evra

Ostavite komentar


  1. SNS bagra je osmislila ovaj kriminal. Grade objekte bez dozvole, inspekcija ih (korumpirana i pod kontrolom) ne dira. Na taj nacin izbegavaju placanje komunalnih taksi gradu (ogromni iznosi) a onda legalizuju objekat, i za to plate dvadeset puta manji iznos. Na taj nacin gradaki budzet jw ostecen za storine miliona €.

  2. Srbija je raj za kriminalce. Ostaće samo kriminalci i penzioneri,ostali će za Nemačku.

  3. U Sajkaškoj ulici radjena je nadogradnja na 6 ulaza.Počela je gradbnja sa svim dozvolama ali pred završetak radova dolazi do smene vlasti u gradu i obara se dozvola.Radovi završeni 96-ste i legalizacija se nije pomerila smesta.ZAŠTO???

  4. Samo slepac ne moze da vidi da se tašne i tašne para nose i cilju ozakonjenja objekata koji se prema pravilima struke nogu ozakoniti samo u Srbiji(proveri ko radi na tim poslovima i kroz njihovu imovinsku katru ili sa njima bliskih lica videce se enormno uvecanje imovine u kešu i u kvadratima sirom nase lepe zemlje).

  5. Tacno je da ozakonjenje cinidbi graditelja in crimen kao i onih krsenjem Zakona o osnovama ili osnovnim svojinsko pravnim odnosima, ne daje osnov sticanju i jeste osnov kaznjivost i odgovornost i investitora. To nije ni osnov za drustvenu verifikaciju, posebno ne kada se vlasnici nepokretnosfi gde se gradnja vrsi, i stete i prinudno, gotovo mafijaski, stacljsju u polozaj trpljenja bezakonja. Zato je, cini se teznja, vlasnike umesto zastiti sprecavanjem cinidbi investitora i graditelja, eliminisati. Taj korporativno koruptivni i krimogeni naboj „invesritora“ i cinidbe istoga nalaganjem i vrsenjem gradnje TAMO gde to nije ni moguce ni dozvoljeno, jd zakonom kažnjivo delo, a ne povresno nazvano ozakonjenje. Ta mafijaska klika hara mnogim gradovima, nesprecena.

  6. Sekretarijat za legalizaciju i gradska uprava Beograda nisu zaustavili nelegslnu gradnju, a sudovi nidu radili svoj posao do kraja i postali su mesro koje umesro da spreci, dalje potice kriminal. Gradjecinske inspekcije ukinute u opstinama, nisu nastavile rad u gradu Beogradu, s sekretsrijat je izdavao protivzakonita resenja o legalizaciji. Trrce OJT u Beogradu nije proceduralo „investitore“ jer tuzioci svoj posao pošteno i zakonito ne rade. Ljudima su ostale stete na imovini i ibsveza da sami ruse tudju nekegsknu gradnju, i da sami resavaju kriminal na ulici, jer su pojedine sudije Treceg osnovnog i Prvog Osnovnog Suda izvodile nezakonite, sramne, netacne, pausalne presude, kako bi „zatvorile“ brzinski predmete bezskonja, primili novac, i pokusali prikazati kako su mnogo radili. Isuvise je veliki broj opljackanih vlasnika nepokretnisti koji su prijavili bezakonja, i koji trpe štetu i kriminal nadogradnje svojih kuca od nepozvsnih lica investitori, i kojekakvih radnika koji su dovlaceni a koje policija nije sprečila i pored prijava, i sagledanog stanja. To se skupa zove privredna grana gradjecinski kfimknal u Beogradu, i nekaznjena korumoirana gradska i republička vlast. Netacni su navodi Zorane Mihajlovic da je republicka gradjevinska inspekcija izvrsila uklanjanje i rusenje na koje je obavezana. Cak ni zastitu imovine ljudi nisu pruzili. Oni samu kazu da je ovi drzava kriminala.

  7. Nelegalni, krimogeni, „pucacko otimacki“ izgradjeni ili ne do kraja izgradjeni objekti, NE MOGU biti predmet ni ozakonjenja niti legalizacije, jer su to id Investitora i nalogodavca (cak i kada se „investitor“ promeni PA TAKO PREVAROM ishoduje drugo ime, prezime i JMBG), jer su to nalaganja i cinidbe „vrednih neukih radnika“ u orgsnizaciji izvodjaca i/ili podizvidjaca, sa ugovorima o izvrsenju krivicnih dela i saizvrsenju koji NISU UGOVORI vec nistavna pisanija ZA PARE advokatima (o cemu isti jako dobro znaju, ali ipak ulaze u „rad“). To su objekti izgradjeni vrsenjem KRIVICNIH DELA investitora i izvodjaca, kako to u Beogradu i Srbiji REDOVNO i jedino znaju da rade i kako im REZIM unistenja drzave, prava, nacije i sopstvene populacije, to i dopusta. Ko je „vodja“ rezima?

Ostavite komentar


Ekonomija

PIO fond: Od 1. januara raste naknada za pomoć i negu drugog lica 6

PIO fond: Od 1. januara raste naknada za pomoć i negu drugog lica

Republički fond za penziono i invalidsko osiguranje (PIO) saopštio je danas da će od januara 2026. godine naknada za pomoć i negu drugog lica iznositi 37.218 dinara, a pravo na nju imaju korisnici penzije i osiguranici kojima je zbog prirode i težine stanja povrede ili bolesti utvrđena potreba za pomoći i negom.

Naslovna strana

Naslovna strana za 5. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.