Naftna industrija Srbije, NISFoto: Shutterstock/Baloncici

Imajući u vidu aktuelna dešavanja oko Naftne industrije Srbije (NIS) i činjenicu da ova kompanija ima 2.040.971 akcionara nameće se kao krajnje neophodno obraćanje predstavnika Komisije za hartije od vrednosti, kao najvišeg regulatornog tela na tržištu kapitala.

Poređenja radi, da li bi se moglo zamisliti da se neka banka nađe u sličnom problemu, a da se Narodna banka Srbije ne oglašava više od deset meseci? Za slabije upućene, ova državna institucija se finansira iz budžeta Republike Srbije, pri čemu njene članove bira i razrešava Narodna skupština. Imajući u vidu veliki ekonomski i društveni značaj eventualne vlasničke transformacije kompanije NIS može se reći da je u interesu i svih građana Srbije da se tim povodom oglasi ova važna i nadležna institucija.

Nadležnosti Komisije za hartije od vrednosti definisane su članom 352. Zakona o tržištu kapitala, pri čemu se kao najvažnija može izdvojiti da „vrši nadzor, preduzima i kontroliše sprovođenje mera i sankcija u vezi sa primenom zakona kojim se uređuje preuzimanje akcionarskih društava”.

Pored ove zakonske obaveze, može se reći da postoji i moralna obaveza uključivanja predstavnika ove nezavisne institucije u rešavanje ovog važnog i gorućeg problema koji je po svemu sudeći doveo Srbiju na prag uvođenja sekundarnih sankcija. Pritom, bilo bi veoma korisno čuti i mišljenje o tome da li se trenutno ponuđeno rešenje o uspostavljanju državne uprave u NIS-u nakon isteka roka od 50 dana nalazi u skladu sa zakonom i kojim?

Gde je i šta radi Komisija za hartije od vrednosti? 1
Foto: Privatna arhiva

Posebno treba naglasiti da ovaj tekst ne treba shvatiti samo kao kritiku vlasti, već kao istinsku brigu da se trenutni problem oko vlasništva u NIS-u zaista i što pre reši i da sve bude u skladu sa nacionalnim i međunarodnim propisima. Rešavanje ovog problema koje nije u skladu sa definisanim standardima najverovatnije opet neće zadovoljiti OFAK čime bi se samo izgubilo dragoceno vreme.

S tim u vezi, ne treba zaboraviti skorašnji pokušaj prividnog spuštanja udela Gasproma ispod 51 posto. Učešće Gasproma u ovoj kompaniji bilo je 56,15 posto pa je u septembru 2025. godine 11,3 posto vlasništva preneto na ćerku firmu čime se valjda očekivalo da je problem rešen.

Autor je vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu i član Slobodnog univerziteta

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari