Foto: Ivan Dinić/TV NovaEkonomski stručnjaci u „Utisku nedelje“ saglasni su da je sudbina NIS-a trenutno najopasnija tačka spoljnopolitičkog i ekonomskog pritiska na Srbiju. Upozoravaju da se država našla između dve sile, Rusije, koja ne želi da proda većinski deo u NIS-u, i SAD, koje zahtevaju potpuni izlazak ruskog kapitala iz energetskog sistema. Ocenili su da „koji god potez povučemo, neće biti bez posledica“.
Gosti današnjeg „Utiska nedelje“ bili su Ivan Ostojić, stručnjak za ekonomiju, tehnologiju i inovacije i autor knjige Mit o ekonomskom tigru, Vladimir Vučković ekonomista i član Fiskalnog saveta i Milan Ćulibrk, urednik ekonomije u nedeljniku „Radar“.
Ostojić je, govoreći o sednici Vlade Republike Srbije na kojoj smo čuli da imamo rezerve nafte za još 30 dana, ocenio je da su poruke iste jasne:
„Čuli smo da smo na neki način kolonija i da je naš najveći strateški resurs – energija – pod kontrolom drugih zemalja. Takođe smo čuli da nemamo strategiju, kao i da smo u izuzetno teškoj poziciji. Ako nacionalizujemo, Rusija će biti besna, a ako ne, sledi blokada Amerike i potencijalne sekundarne sankcije koje mogu da zatvore naše finansijske institucije. Koji god potez da povučemo, neće biti bez posledica.“
Ostojić ističe da bi, kada bi ga pitali za savet, odgovor bio jasan:
„Moramo da zaštitimo interese koje nismo zaštitili kada smo prodali NIS. A to znači da ćemo morati da uradimo ono što Amerikanci traže, apsolutni izlazak ruskog kapitala iz energetskog sistema Srbije.“
„Čekali smo 300 dana, a odluku nemamo“
Ekonomista Vladimir Vučković, istakao je da je jedna poruka ipak bila dobra:
„Ako Rusija ne može da proda nekoj trećoj strani svoj udeo u NIS-u, a da to nije samo formalno, Srbija će otkupiti to vlasništvo. Ali i dalje ostaje pitanje – da li je politika četiri stolice uopšte moguća? To traje više od 20 godina, ali sada vidimo da to više ne funkcioniše.“
Ali se urednik u nedeljniku Radar, Milan Ćulibrk, nije složio.
„Ja nisam shvatio da je iko doneo bilo kakvu odluku. Imali smo 300 dana, ništa nismo uradili, a sada sve treba da odlučimo za sedam dana. Ključni problem je što Rusija ne želi da proda svoj većinski deo Srbiji. Da je htela, to bi uradila još u januaru. Danas je direktno rečeno da ti razgovori nisu ni vođeni.“
Ćulibrk podseća i na kontekst odnosa Srbije i SAD.
„Srbija je zetu Donalda Trampa poklonila Generalštab koji će i raščistiti, u nadi da će ga umilostiviti, a zauzvrat smo dobili najveće carine u Evropi – 35 odsto, sankcije NIS-u – domaćoj kompaniji od koje srpska ekonomija mnogo zavisi. Vlast je pokušavala da trguje, ali se pokazala kao najgori mogući trgovac.“
Zašto Rusija ne želi da proda NIS Srbiji?
Ostojić objašnjava i ekonomske razloge ruske strane.
„Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi gde Rusija i dalje ostvaruje profit i može da plasira svoju naftu. Kroz NIS imaju i snažan politički uticaj. Zbog toga taj udeo ne nude nikome.“
Na pitanje kako bi Srbija finansirala potencijalni otkup većinskog paketa NIS-a od Rusije, Vučković kaže da zvanične informacije ne postoje:
„Pominju se razni načini. Moguće je da bi se poseglo za deviznim rezervama, što je problematično. Centralna banka je tu da čuva finansijsku stabilnost, a ne da finansira državu. To je ogroman iznos i mogao bi ozbiljno da pogodi budžet.“
Ćulibrk dodaje da je neshvatljivo što država nije pravila veće rezerve ranije.
„Ako smo znali da dolazimo u ovu situaciju, zašto nismo odvojili više rezervi pre tri meseca? Danas smo gledali kako predsednik nalaže ministru finansija da zbog 100 miliona pravi rebalans budžeta – uživo prenos kršenja Ustava, a nikom ništa.“
„Građani ne brinu jer nemaju informacije“
Ostojić ocenjuje da su ovakve odluke bez institucionalnog okvira „opasan momenat“, ali ne iznenađujući:
„Ovde se ide na plitku psihologiju, emocije, demonstracija snage. Ali mi moramo da izgradimo institucije koje kontrolišu političare. Građani ne brinu jer nemaju transparentne informacije.“
Na pitanje da li plan budžeta za 2026. pokazuje snagu ili slabost države, sagovornici su jasni.
Ćulibrk kaže da je najavljeni rast plata „agresivan“ samo u nazivu:
„Rast od 5,1 odsto jeste realan, ali je minimalan. Do sada je rast plata u javnom sektoru uvek bio dvocifren.“
Ostojić zaključuje.
„Mi nismo bogata zemlja. Mi padamo. Planiramo da se sledeće godine zadužimo 8,3 milijarde, a sedam ide na vraćanje dugova. To bi bilo logično samo da se zadužujemo uz niže kamate, u šta sumnjam.“
Ćulibrk, ipak, smatra da najave ogromnih povećanja plata i penzija do 2027. nisu realne, ali da je jasno zašto se olako najavljuju.
„To mogu da najavljuju jer će dotad već biti izbori. Da bi se obećanja ispunila, morali bismo da se zadužimo 10 milijardi. Osnove za to jednostavno nema.“
Pritisci i cenzura – Ostojiću otkazana promocija knjige
Ivan Ostojić, između ostalog, ispričao je i da je promocija njegove knjige Mit o ekonomskom tigru u Sečnju otkazana, te da su je on i Ognjen Radonjić koji je takođe autor, knjigu promovisali na trgu u Sećnju i da je zadovoljan kako je sve proteklo.
„Vlasnik hotela gde je promocija trebalo da bude održana rekao nam je da mora da otkaže zbog pritisaka ljudi koji su ga zvali. Ne ulazim u to, mi smo promociju održali na trgu, ona je trajala pola sata, a debata sa građanima još sat vremena“, rekao je Ostojić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


