NIS, Naftna industrija SrbijeFoto: Shutterstock / Andrej Privizer

Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je danas da su najbolji partneri za Naftnu industriju Srbije (NIS) one naftne kompanije koje imaju najveći promet i koje mogu najbolje da rade sa NIS-om, kao što je „ADNOK“ iz Abu Dabija.

NIS je uputio američkom OFAK-u pismo o omogućavanju licence za rad, a Marković kaže da pozitivna odluka Vašingtona zavisi od stava američke administracije.

„Do sada smo imali dosta odlaganja, skoro devet meseci i bojim se da je sada drugačija strategija američke administracije. Ukoliko je NIS ponudio veliki korak i obrazložio da je blizu potpisivanja ugovora, onda možemo da očekujemo eventualno produženje. Međutim, kako stvari stoje, možda tog produženja i neće biti“, naveo je Marković za RTS.

Zašto je važno da NIS dobije licencu za nastavak rada

Marković kaže da je važno da NIS što pre dobije licencu da ne bi stala Rafinerija u Pančevu.

„Kada Rafinerija stane, dok je ponovo vratite u proizvodnju treba i neko vreme. Ako NIS ne dobije pruduženje to je signal, postoji pretnja sekundarnim sankcijama“, kaže Marković.

To je, kako kaže, signal bankama, da prestaju da sarađuju s NIS-om, što NIS dovodi u mnogo težu situaciju.

„Ako dođe do blokada računa, ne možemo računati na maloprodajnu mrežu NIS-a. Iako ima derivata u rezervi dovoljno, biće možda problem, moraće da se distribuiraju preko drugih pumpi i onda tu može da dođe do povećane gužve u nabavci goriva i otežanog snabdevanja“, dodaje Marković.

Pregovori o izlasku ruskog vlasništva

NIS je prošle sedmice od američke administracije dobio dozvolu za pregovore o izlasku ruskog vlasništva iz kompanije, do 13. februara.

„Ta licena daje mogućnost NIS-u da pregovara i poručuje da ako u roku od tri meseca dođe do konkrentih dogovora – da će moći da se pribavi licenca od OFAK-a, da se potpuše takav ugovor, i da se transakcija reši; da li će to biti preko namenskog računa, da se čeka da se skinu sankcije protiv Rusije, da li će moći da se obave neka direktna plaćanja – nije jasno, zavisi od stava OFAK-a, koji drži konce“, objašnjava Marković.

Novi partner u NIS-u, ko će zameniti Ruse

U javnosti se već mesecima spekuliše o tome ko bi mogao da kupi NIS. Najčešće se pominje mađaski MOL, zatim „Britiš petroleum“, austrijski OMV, Grci, kao i arapska kompanija iz Abu Dabija.

„Ako gledamo sve te kompanije koje su se pominjale, najbolji izbor su najveće kompanije koje imaju najveći promet i koje mogu najbolje da rade sa NIS-om. Od ovih koje su se pominjale ADNOK je u prvom redu, kompanija sa više od 400 milijardi prihoda godišnje na svetskom nivou i ostale kompanije su dobri partneri za NIS“, kaže Marković.

Pitanje je, kako dodaje, da li smo na tragu tih kompanija, da li su one zainteresovane, pa je nezahvalno mnogo pričati oko toga.

Male pumpe i dobavljači zavise od NIS-a

NIS je snabdevač i drugih kompanija koje posluju na našem tržištu.

„Ako se ne nađe rešenje, to bi otežalo snabdevanje, male pumpe i dobavljači zavise od NIS-a. Ukoliko NIS njima ne isporučuje naftne derivate, teško će biti da se sada preorjentišu i nađu drugog dobavljača. Neki će možda morati da zatvore svoj posao, ali postoji opasnost za male dobavljačnje“, zaključio je Marković.

O „Lukoilu“ i OFAK-u

Približava se i rok za rešavanje „Lukoila“, a stiglo je upozorenje OFAK-a da se ništa ne sme raditi i nikakva prodaja „Lukoilove“ strane imovine, ako oni ne daju zeleno svetlo.

„Čak i ugovori moraju sadržati klauzule da će biti odobreni ukoliko OFAK odobri. Da će onda tek imati pravno dejstvo i stupiti na snagu. Takođe i sve transakcije koje se prilikom te prodaje dešavaju, takođe moraju biti odobrene od OFAK-a. Isto ovo što smo pričali već i u slučaju NIS-a“, napomenuo je Marković.

Situacija u čitavoj Evropi sa snabdevanjem može biti ugrožena, komplikuje se posebno u regionu i u onim zemljama koje imaju ruske naftne kompanije.

„To može imati direktne posledice i na pad BDP-a u Evropi i na povećanje inflacije usled tih problema. Naime i Međunarodna agencija za energetiku je u svojim „pogledima““ za 2026. vršila neke procene. Imamo jednu i paradoksalnu situaciju. Cena nafte na tržištu pada, ali cena derivata raste. Problem je zbog rafinerijskog biznisa i da podsetimo da su rafinerijske marže na dvogodišnjem maksimumu“, istakao je Marković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari