Optimizam bez pokrića

Crnogorski premijer Igor Lukšić, koji je na ovom skupu izrazio optimizam u pogledu daljeg ekonomskog razvoja države, kaže da je Crna Gora na prekretnici i da bi, imajući u vidu investicioni potencijal koji će, prema njegovoj procjeni, početi da se realizuje već za koji mjesec, trebalo očekivati bolje dane.

– Pojedine sektore privrede potrebno je dodatno podržati, prije svega daljim ulaganjima u infrastrukturu gdje je, inače, ostvaren ogroman napredak. Taj trend treba nastaviti i u narednom periodu kako bi se za tri godine uložilo najmanje između 150 do 200 miliona eura u različite projekte. Treba podsjetiti i na to da je značajan pomak načinjen i u oblasti javne potrošnje koja je svedena na oko 40 odsto, dok bi do 2016. javni dug trebalo da bude oboren na oko 42 odsto bruto domaćeg proizvoda. To puno govori o kredibilnosti politike javnih finansija – ističe crnogorski premijer.

Prema njegovim riječima, rebalans budžeta i antikrizne mjere predviđene za 2012, pravi su odgovor na ekonomske izazove sa kojima se suočava i Crna Gora. Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore CG, smatra da model privređivanja baziran na uvozu, potrošnji i zaduživanju mora biti zamijenjen solidnom proizvodnom bazom orjentisanom na izvoz.

– Valorizacijom samo dijela raspoloživih resursa kao što su energetski, poljoprivredni i drugi resursi, Crna Gora bi mogla da poveća sopstvenu proizvodnju i da smanji nepotreban uvoz. Time bi se ne samo izbalansirao spoljnotrgovinski deficit već i stvorili uslovi za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta – kazao je Mijušković.

Vladimir Gligorov, profesor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, tvrdi da će, sve dok se ne riješi problem nesolventnosti velikih banaka i korporacija, fiskalne i monetarne mjere biti uzaludne.

– Ne možete nesolventnost riješiti štampanjem para. Najjednostavnije bi bilo da se dugovi otpišu, ali taj proces podrazumijeva da neko podnese troškove. Pošto je to međudržavni problem u Evropskoj uniji, niko to ne želi. Bojim se da će banke povući najveći dio kapitala u matične države, što bi moglo da prouzrokuje nove finansijske probleme i kraj ovako oblikovane EU – procjenjuje Gligorov.

Profesor Gligorov ukazuje i na to da je u Evropi došlo do oštre ekonomske podjele između bogatog sjevera i siromašnog juga koji se suočava sa velikim socijalnim tenzijama. „Javni i privatni dug zemalja južne Evrope, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana, rastao je mnogo brže nego ekonomija. Ipak, zabilježeni su i trendovi smanjenja javne potrošnje. Konkretno, Crna Gora je smanjila udio javne potrošnje u BDP-u za četiri odsto“, podsjetio je Gligorov, navodeći da su smanjeni javni prihodi u odnosu na BDP, jedan od najvećih problema Crne Gore.

Jelko Kacin, potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za Balkan, koji se do sada, uglavnom pohvalno izražavao o crnogorskim evrointegracijama, na konferenciji u Budvi kritikovao je rad Komisije za hartije od vrijednosti koja je, kako je kazao, možda potpala pod uticaj interesnih grupa. On je upozorio da su za dalje integracije neophodne kadrovske promjene, borba protiv korupcije, nezavisno sudstvo. „Da budem jasan. Od zemlje Crne Gore treba stvoriti državu Crnu Goru, pravnu državu sa nezavisnim institucijama i regulatornim telima. Danas to nije slučaj“, precizirao je Kacin. On je potom pročitao dopis koji je Komisija za hartije od vrijednosti uputila izvjesnom stranom investitoru, i naglasio da takav odnos ukazuje na to da su državne institucije uhvaćene u mrežu privatnih, možda i plemenskih, interesa.

Više učesnika konferencije u Budvi ukazalo je na to da veći problem od javnog duga i budžetskog deficita, predstavlja nekontrolisano trošenje novca, pa bi se, s obzirom na to, trebalo fokusirati na tekuću potrošnju. Naglašeno je i to da privreda neće stati na noge ako se bude oslanjala samo na podršku banaka. Jedan od zaključaka svodi se i na konstataciju da je u Crnoj Gori bolje biti dužnik nego povjerilac.

Crnogorski model evrointegracija

Kad je riječ o evropskim integracijama, onda treba naglasiti značajnu ulogu Crne Gore u tom procesu, s obzirom na to da ta država nije odgovorna samo za sopstvenu poziciju, već i za druge zemlje u regionu koje se ugledaju na nju. Vaš uspjeh djeluje stimulativno na druge kandidate za ulazak u EU, dok eventualno odugovlačenje sa reformama može imati negativne posledice na ambicije onih koji treba da krenu putem ubrzanih reformi. Tu, prije svega, mislim na Srbiju koja se godinama vrti u krug – upozorio je Jelko Kacin, potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za Balkan, koji je dodao da je jedan od razloga za krizu u Evropskoj uniji, nedostatak vizije razvoja.