Foto: Shutterstock/Robert V SchwemmerAmerički predsednik Donald Tramp izabrao je u januaru kandidata za novog predsednika Federalnih rezervi (FED), najmoćnije centralne banke na svetu, koji bi trebalo da preuzme funkciju u maju nakon što aktuelnom predsedniku Džeromu Pauelu istekne mandat.
Ne samo američke, već i svetske berze, reaguju na ovakve najave, posebno nakon što praktično od početka mandata Tramp pritiska centralnu banku da smanji kamatnu stopu i tako podstakne privredni rast, ali i smanji cenu zaduživanja.
Ove pritiske Đorđe Đukić, univerzitetski profesor i dvostruki dobitnik Fulbrajtove stipendije za postdoktorske studije na Stenford University i istraživanja u SAD, u intervjuu za Danas ocenjuje kao neviđenu politizaciju monetarne politike i napad na nezavisnost FED-a.
– Od početka drugog predsedničkog mandata Tramp brutalno napada Pauela zahtevajući od FED-a da kontinuirano smanjuje ključnu kamatnu stopu do ili ispod nivoa od 1%, kako je ponovio početkom 2026, u cilju smanjenja troškova servisiranja javnog duga i podsticanja privrednog rasta. To bi značilo da pri stopi bazne inflacije koja se uporno održava na nivou znatno iznad ciljanih 2% Tramp traži vođenje politike negativne realne kamatne stope. To je do sada neviđena politizacija monetarne politike i najdrskiji napad predsednika i izvršne vlasti na nezavisnost FED-a u funkciji kratkoročne političke koristi. U direktnoj je vezi sa Trampovim ciljem da odobrovolji birače, najavom i nižih kamatnih stopama na hipotekarne kredite, kako na međuizborima za Predstavnički dom Kongres u novembru 2026. republikanci ne bi izgubili tesnu većinu, ocenjuje Đukić.

Da li institucije mogu da se odupru tim pritiscima?
Pauel je stoički odbijao sve zahteve Trampa. Pridržavao se zakonom iz 1935. precizirane obaveze FED-a da vodi računa o postizanju dva cilja – pune zaposlenosti i održavanju stabilnosti cena – niske i stabilne stope inflacije.
Kao predsednik Odbora guvernera može biti smenjen od strane predsednika države samo „iz opravdanih razloga“ („for cause“). Pri tom, opravdanost razloga za smenu tj. njihov legitimitet u krajnjoj liniji ocenjuje Vrhovni sud SAD, sprečavajući moguću samovolju predsednika države.
Predsedavajući telom od 12 članova koje donosi odluke o monetarnoj politici, uključujući kamatne stope – Federalni komitet otvorenog tržišta (Federal Open Market Committee – FOMC) Pauel je uprkos sve izraženijim podelama u mišljenjima unutar FOMC obezbeđivao podršku ubedljive većine za oprezno smanjivanje kamatne stope.
Sa 4,5% u decembru 2024. smanjena je u tri navrata za po 25 baznih poena, ali tek u četvrtom kvartalu 2025, na nivo od 3,5-3,75%. U FOMC glasaju sedam članova Odbora guvernera, predsednik Rezervne banke Njujork (Federal Reserve Bank of New York), kao njegovi stalni članovi, i četiri od 11 predsednika rezervnih banaka koji se rotiraju godišnje.
Iz zapisnika sa sednice FOMC saznajemo da se su predsednici pojedinih rezervnih banaka koji nisu imali pravo glasa izražavali neslaganje sa poslednjim smanjivanjem kamatne stope FED-a u decembru 2025. Zahvaljujući zakonom uspostavljenom mehanizam odlučivanja predsednici rezervnih banaka su poslednji od tri bedema odbrane faktičke nezavisnosti FED-a.
Ne iznenađuje napad Trampa i na te institucije. Otvoreno je pretio da će im oduzeti nezavisnost promenom zakona o FED-u kojom bi predsednik SAD imenovao i predsednike rezervnih banaka koje su od 1913. u vlasništvu banaka njihovih članica, dakle ustanovljene kao privatne korporacije. Kasnije je shvatio da bi to bilo odbijeno od demokrata i republikanaca u oba doma Kongresa, pa to više nije pominjao.

Da li bi promena predsednika FED-a značila i promenu politike i gubitak nezavisnosti FED-a?
Kevin Vorš (Kevin Warsh) nedavno imenovan od Trampa za predsednika FED-a bi trebalo da preuzme tu funkciju od Pauela u maju 2025, pod uslovom da imenovanje potvrdi Senat.
Tramp ga je imenovao zbog njegove otvorene podrške njegovih zahteva za agresivno smanjivanju kamatne stope FED-a i čestih kritika politike FED-a koja je po Voršu pogrešna i ne može se opravdati.
Takvi njegovi stavovi su potpunio suprotni onome što je zastupao prilikom obavljanja funkcije člana Odbora guvernera FED-a (2006-2011) kada je davao prioritet podizanju kamatnih stopa u odlučnoj borbi protiv inflacije.
Trampu ta nedoslednost ne smeta, pa u pohodu pokušaja stavljanje pod svoju kontrolu FED-a Bela Kuća pokreće istragu o navodnom krivičnom delu lažnog svedočenja Pauela u Kongresu o troškovima rekonstrukcije zgrade FED-a od 2,5 milijarde dolara. Nije se zadovoljila pokrenutom smenom guvernera Lize Kuk, početkom 2025, zbog navodnog falsifikovanje dokumenata kod korišćenja hipotekarnog kredita, u cilju imenovanja svog kandidata za trećeg guvernera kojim bi bio povećan njegov uticaj u sedmočlanom Odboru guvernera.
Kako bi se odrazilo na ostatak sveta, pa i Srbiju promena monetarne politike SAD?
Odluka većine članova FOMC, uz dva glasa protiv, da ne menja ključnu kamatnu stopu na poslednjem sastanku u januaru 2026. potvrdila je očekivanja tržišta o uspešnom nastavku oprezne monetarne politike FED-a. U januaru stope nezaposlenosti je smanjena i stabilizovana na nivo od 4,3%, a zabeležena je i niža stopa inflacije od 2,4% u odnosu na prognoziranih 2,5%. Stopa bazne inflacije od 2,5% je najniža od maja 2025, što sve ide u prilog očekivanjima da FED neće menjati kamatnu stopu u prvoj polovini 2026, tim pre jer je projektovana solidna stopa rasta realnog BDP za 2026. od 2,4%.
Ukoliko u Senatu bude potvrđeno imenovanje Vorša pre maja, nema nikakvih izgleda da bi on mogao ubediti većinu članova FOMC da u junu 2026. glasaju za smanjenje kamatne stope samo na osnovu njegovih argumenata koje je iznosio pre imenovanja. Reč je samo spekulaciji o očekivanom rastu produktivnosti rada pod uticajem ekonomskih mera koje preduzima Trampova administracija (Tramponomics), poput ogromnih ulaganja u veštačku inteligenciju, i njegovom predlogu o smanjenje bilansne sume FED-a koje bi nagovestilo smanjenje kamatnih stopa.
Njegov glas je jedan od 12, a Pauel će i kao guverner, ukoliko odluči da obavlja tu funkciju do 2028. zadržati veliki uticaj prilikom izjašnjavanja drugih članova FOMC da slede dosadašnji kurs oprezne monetarne politike zasnovane na pouzdanim podacima, sa uspešnim postizanjem njena oba cilja.
Za Vorša nakon preuzimanja funkcija dolazi teži period da validnom argumentacijom ubeđuje većinu članova FOMC o postojanju urgentne potreba za daleko većem smanjenju kamatne stope.
To tim pre, jer je FED u vođenju monetarne politike možda postigao „neutralnu″ poziciju sa nivoom kamatnih stopa koje ne povećavaju nezaposlenost niti nesumnjivo smanjuju stopu inflacije.
Dakle, ne očekujem promenu kursa dosadašnje monetarne politike FED-a. Asimetrija u odnosu na politiku ECB će biti prisutna tokom cele 2026, jer je malo verovatno da će ECB menjati sadašnju nisku ključnu kamatnu stopu od 2% kada je bazna stopa inflacije smanjena u januaru na 2,2%, a stopa rasta cena na malo na 1,7%, zahvaljujući padu cena energenata. To znači da će eksterni uslovi finansiranja vezani za politike ECB-a biti povoljni za Srbiju tokom 2026.
Za imenovanje guvernera FED-a, mesto koje se smatra za drugo ili treće najvažnije u administraciji, potrebna je i saglasnost Senata.
Da. Međutim, ne samo svi senatori demokrate, već i republikanac Tim Skot (Tim Scott) predsednik Komiteta za bankarstvo Senata i senator republikanac Tom Tilis (Thom Tillis) su stavili do znanja da neće dati saglasnost za imenovanje Vorša za predsednika FED-a sve dok se pokrenuta istraga protiv Paule za krivično delo ne okonča odlukom Vrhovnog suda.
Skot je javno istakao da ne veruje da je Pauel učinio krivično delo tokom svedočenja u Kongresu vezano za optužbe Bele kuće oko visokih troškova višegodišnje rekonstrukcije zgrade u sedištu FED-a, od 2,5 milijarde dolara. Dakle njih dvojica iz Trampovog tabora braneći Pauela direktno su ustali u odbranu nezavisnosti FED-a. Pauel je nakon pokretanja istrage američkoj javnosti saopštio da je istraga motivisana „frustracijom administracije“ vezanom za kamatne stope, što je sve delovalo umirujuće na finansijska tržišta.
Kakve pouke iz tog slučaja može Srbija da izvuče?
Prvo, očuvanje zakonom ustanovljene nezavisnosti centralne banke se ne dovodi u pitanje za većinu u oba doma Kongresu, bez obzira da li pripadaju demokratskoj ili republikanskoj stranci. Otvoreno protivljenje Trampu njemu vernih republikanaca oko davanja saglasnosti za imenovanje Vorša za novog predsednika FED-a dok se ne okonča pokrenuta istraga protiv Pauela odlukom Vrhovnog suda je pokazna vežba kako se čuva nezavisnost centralne banke od agresivne politizacije koja dolazi od predsednika države i izvršne vlasti.
Ukoliko to republikanci ne bi učinili usledila bi kazna od birača na međuizborima u novembru 2026. gubitkom velikog boja mesta te partije u Kongresu.
Drugo, za novu vlast u Srbiji, na fonu zahteva studentskog pokreta, ključna pouka je da za uređene institucije nisu dovoljni dobri zakoni, već prevashodno kritičan broj poslanika u budućem sazivu parlamentu sa visokim nivoom profesionalnih znanja i integritetom, spremnih da po svaku cenu brane javni interes, ne dozvoljavajući da institucije poput Narodne banke Srbije budu plen bahate parlamentarne većine koja imenuje nekompetentne partijske poslušnike u njene organe odlučivanja, koji se javno odriču Ustavom Republike Srbije i zakonom date samostalnosti u korist predsednika države.
Cinično zvuči sadašnje rešenje u zakonu o NBS da, primera radi, guverner podnosi izveštaj o sprovođenju monetarne politike Savetu guvernera od pet članova koje bira parlament na predlog odbora za finansije koji uvek izglasa samo kandidate koji predloži vladajuća partija. Najveći broj izabranih članova od 2012. godine ne poseduje gotovo nikakve kompetencije iz monetarne i bankarske sfere. Kome i zašto bi se oni protivili?
A odgovorni su po zakonu za tako važna pitanja kao što je utvrđivanje režima kursa dinara i donošenje strategije upravljanja deviznim rezervama zemlje, i to na predlog Izvršnog odbora koji je pod potpunom kontrolom guvernera. Po zakonu o NBS jedino guverner predlaže parlamentu članove Izvršnog odbora, kao trećeg organa odlučivanja u NBS koji ne poznaje Ustav Republike Srbije.
Treba li još dokaza o potpunoj zarobljenosti centralne banke u Srbiji od vladajućeg režima i potrebi da se na spisku zakona koje treba menjati od strane nove vlasti mora naći predlog izmena i dopuna zakona o NBS u duhu najboljih rešenja u svetu koje sam javno obrazlagao?
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


